EN DE

Širok krug potencijala u joint ventureu AZU-a i HEP-a

Autor: Ivan Brodić
18. studeni 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Čelni čovjek AZU-a, Marijan Krpan, nastoji sektorskim suradnjama očuvati domaćege znanje u području istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, ali i iskorištavanja znanja tehnologije proizvodnje energije iz geotermalnih i drugih obnovljivih izvora/Robert Anić/PIXSELL

Ubrzati investicije te pojednostaviti administrativne i birokratske postupke.

Nekoliko je neovisnih izvora prije nekoliko tjedana posve ozbiljno razgovaralo o joint venture ulaganju Agencije za ugljikovodike (AZU) i Hrvatske elektroprivrede (HEP), o čemu je autor ovih redaka pisao prije petnaestak dana na stranicama ovoga lista.

Prvi je korak toga pothvata napravljen prošloga tjedna potpisivanjem Memoranduma o suradnji između AZU-a i elektroenergetskog javnog poduzeća.

Zbrinjavanje ugljičnog dioksida

Memorandumom se uspostavlja okvir zajedničkoga djelovanja u području geotermalne energije i drugih zajedničkih energetskih pothvata od zajedničkog interesa kroz razmjenu iskustava, znanja, informacija, podataka, stručnih, tehničkih i financijsko ekonomskih analiza, a cilj je potaknuti daljnji razvoj geotermalnog potencijala u toplinarstvu i proizvodnji električne energije, ali i potaknuti dodatni razvoj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora te ojačati energetsku sigurnost Hrvatske.

Nastavak je to nastojanja čelnog čovjeka AZU-a Marijana Krpana u sektorskim suradnjama na očuvanju domaćega znanja u području istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, ali i iskorištavanja znanja tehnologije proizvodnje energije iz geotermalnih i drugih obnovljivih izvora.

Legislativni i regulatorni okvir

Vrlo vjerojatno osnivanje nove tvrtke dolazi u trenutku kada je u saborskoj proceduri novi Zakon o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa

Naime, prema do sada nepotvrđenim izvorima, drugi korak suradnje HEP-a I AZU-a trebao bi biti osnivanje zajedničke tvrtke, po uzoru na ranije osnovanu tvrtku Janafa i AZU-a, Geoenergija razvoj, koja se bavi istraživanjem ugljikovodika u Kazakhstanu, a koja ima potencijal istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i u Hrvatskoj. Potonje, za sada, također, nije potvrđeno, no to je neka druga tema.

Vrlo vjerojatno osnivanje nove tvrtke, čiji je potpisani memorandum prvi korak, dolazi u trenutku kada je u saborskoj proceduri novi Zakon o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa koji bi trebao uspostaviti jedinstveni legislativni, a nakon toga i regulatorni, okvir u sektoru upravljanja naftom, plinom, geotermalnim vodama i geološkim prostorima za skladištenje ugljičnog dioksida.

Prema nacrtu zakona vidljivo je kako je njegova intencija ubrzati investicije, pojednostaviti administrativne i birokratske postupke te povećati ulogu javnih poduzeća i AZU-a, koja bi trebala promijeniti ime u Agenciju za energetske georesurse ili Agenciju za geoenergiju (ako pitate čelne ljude AZU-a), u projektima od strateškog interesa.

Kako je AZU jedna od rijetkih agencija u Europi koja ima dobro mapirane geotermalne potencijale Hrvatske, možda i najkvalitetnije u Europi, cilj zajedničkih nastojanja AZU i HEP-a vjerojatno će biti daljnje širenje korištenja geotermalnih resursa u toplinarstvu, poglavito za jedinice lokalnih samouprava, po uzoru na projekt u Bjelovaru, ali i za širenje potencijala u proizvodnji električne energije.

Jednako važan potencijal suradnje trebao bi se ostvariti i u sektoru zbrinjavanja ugljičnog dioksida, sukladno europskim propisima i nastojanjima u postizanju niskougljičnog gospodarstva, tj. nultoj emisiji ugljičnog dioksida. Prema nekim naznakama već je u izradi atlas lokacija, na teritoriju cijele države, na kojima bi mogao biti skladišten ugljični dioksid, barem onaj koji proizvodi hrvatsko gospodarstvo, poglavito iz cementara i petrokemijske industrije, dok se o njegovom uvozu iz susjednih zemalja ili drugih zemalja Europske unije, za sada, može samo spekulirati.

Također, kada govorimo o ugljičnom dioksidu, dobro upućeni izvori govore kako u Hrvatskoj postoji jedna od rijetkih bušotina, govoreći o europskim razinama, s vrlo velikom količinom prirodno pohranjenog ugljičnog dioksida.

Ako tome prispodobimo neke nove tehnologije, koje posjeduje multinacionalna tvrtka Siemens Energy, za proizvodnjom električne energije iz pohranjenog ugljičnog dioksida, mašti nema granica u povlasticama zajedničkog poduzimanja AZU-a i HEP-a u proizvodnji električne energije, bilo iz takve bušotine ili s područja označenih u atlasu za pohranjivanje toga plina, koji smo do sada smatrali štetnim nusproizvodom industrije. Otpadom.

Očuvanje znanja i tehnologije

Prateći nove geopolitičke okolnosti, koji se postepeno razvijaju od prvog mandata Donalda Trumpa, okupacije Krima, korona krize, invazije na Ukrajinu, nekoliko kriza na Bliskom istoku, zatvaranja Hormuza i Crvenog mora te sagledavajući krize u najavi poput one u Južnom kineskom i borbe za utjecaj nad logističkim prolazom kroz Sjeverno more, uvidjet ćemo koliko su ove dvije vizije (postojeće tvrtke s Janafom i najavljene suradnje s HEP-om) čelnih ljudi AZU-a značajne za diverzifikaciju izvora proizvodnje energije u Hrvatskoj. I očuvanja znanja i tehnologije u energetskom sektoru.

Međutim, vizije čelnika agencije gospodina Krpana te čelnih ljudi dviju strateških javnih poduzeća neće biti dovoljne same po sebi. One će ostati, usudio bih se reći, popis lijepih želja ako se u to značajnije ne uključi politika. Konsenzualno, bez obzira na političku provenijenciju. I to u administrativnom, birokratskom, regulatornom I legislativnom smislu.

Autor: Ivan Brodić
18. studeni 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati