EN DE

Gradi se tvornica fotonskih čipova, brži su i rade na svjetlost

Autor: Katarina Kušec
18. studeni 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Njemački institut Fraunhofer IPMS također radi na razvoju naprednih fotonskih uređaja koji se proizvode u čistoj sobi koja je na fotografiji/Robert Michael/DPA

Milijuni se ulažu u tehnologiju budućnosti koja bi pokretala umjetnu inteligenciju.

Od telefona do televizora pa i podatkovnih centara koji nas moraju snabdijevati umjetnom inteligencijom – sve to pokreću čipovi. Činjenica je da su oni danas uglavnom električni, ali na stolu je nova priča o fotonskim čipovima.

“Oni su na pragu velikog iskoraka”, kaže Ton van Mol iz nizozemskog istraživačkog instituta TNO za BBC.

Štoviše, prema mnogima je to tehnologija koja bi mogla donijeti prekretnicu, baš zato TNO, Europska unija i nizozemska vlada podupiru tu ideju s milijunima eura. No, o čemu se tu točno radi?

Naime, većina današnjih čipova podatke obrađuju gurajući elektrone kroz sićušne krugove čije se veličine mjere u nanometrima. Međutim, stručnjaci upozoravaju da se približavamo fizičkim granicama te tehnologije. Tu u priču ulaze fotonski čipovi koji predstavljaju rješenje za taj problem jer umjesto električne struje koriste svjetlosne impulse što ih čini drastično bržima i energetski učinkovitijima.

Ključni u globalnoj utrci za prednost

Proizvodnja fotoničkih čipova trenutačno se odvija na pločicama promjera četiri inča, sljedeći korak je proširenje na šest

Već se gradi tvornica

Istraživač van Mol stoga ističe kako je uvjeren da će za njih uslijediti ubrzanje slično onome koje su električni čipovi doživjeli od 70-ih godina prošlog stoljeća, napominjući da smo s optičkim čipovima danas tamo gdje su elektronički bili prije 50 godina.

Europa se već neko vrijeme pokušava ubaciti u tehnološku utrku koju vode Amerika i Azija i u ovome vidi svoju priliku. Upravo zato Europska unija ulaže 400 milijuna eura u projekt pod nazivom PIX Europe, s jasno postavljenim ciljem da kontinent postane “globalni predvodnik u tehnologiji fotoničkih integriranih čipova koja je u razvoju”.

“Europa je rekla: Moramo imati vlastite proizvodne kapacitete. Ne možemo, kao što je to bio slučaj u prošlosti, ovisiti o tome da se sve proizvodi u SAD-u ili Kini – to nije mudro. Zbog toga je pokrenut Zakon o čipovima, a jedan od njegovih dijelova odnosi se na izgradnju pilot-linija kako bi se tehnologija, koja se trenutačno nalazi u laboratorijskoj fazi, dovela do sljedeće razine – stvarne proizvodnje”, kaže van Mol, koji vodi ključni dio tog programa.

Prema pisanju BBC-ja, njegov tim već gradi tvornicu površine 10 tisuća četvornih metara za proizvodnju šest inčnih pločica od indij-fosfida, smještenu u tehnološkom parku “High Tech Campus” u nizozemskom gradu Eindhovenu. Van Mol kaže da bi tvornica trebala biti u potpunosti otvorena 2030. godine i predstavljat će velik iskorak – ne samo za fotoniku u Europi, već i u cijelom svijetu.

“Proizvodnja fotoničkih čipova trenutačno se u svijetu odvija na pločicama promjera četiri inča (oko 10 centimetara), a sljedeći korak je proširenje proizvodnje na pločice od šest inča”, kaže ovaj istraživač pa dodaje kako se nada da će do 2030. imati stabilan i ponovljiv proces s visokim prinosom, nakon čega bi se ta pilot-linija otvorila za industrijske partnere koji bi na temelju nje mogli pokrenuti komercijalnu proizvodnju.

Tvornica će funkcionirati prema modelu ljevaonice, što znači da neće proizvoditi vlastite proizvode, već će primati narudžbe od vanjskih kupaca. Nove linije bit će otvorene tvrtkama diljem Europe koje će moći dizajnirati i graditi čipove bez potrebe za razvojem vlastitih, iznimno skupih proizvodnih pogona.

400

milijuna eura Europska unija ulaže u projekt PIX Europe

Ovaj cijeli projekt se oslanja na snažan lokalni ekosustav okupljen oko tehnološkog diva ASML, prema BBC-ju, jedine tvrtke na svijetu sposobne za izradu strojeva potrebnih za proizvodnju najnaprednijih poluvodiča. Inače, način proizvodnje fotonskih čipova vrlo je sličan proizvodnji elektroničkih, koristi se ista vrsta opreme i čiste sobe zbog čega će oprema tvrtke ASML biti u samom srcu novog pilot-projekta.

“Europa zauzima snažan položaj u istraživanjima na području fotonike. Sljedeći je izazov pretvoriti te inovacije u industrijsku proizvodnju”, kaže Stanislas Baron, voditelj ASML-ova tima za klijente u EU-u i SAD-u. Naravno, Europa nije izmislila toplu vodu i nije jedina koja prepoznaje potencijal ove tehnologije za stjecanje globalne ekonomske prednosti. Američka fotonska tvrtka Coherent nedavno je najavila proizvodnu platformu u Teksasu, a to širenje poduprto je javnim sredstvima (50 milijuna dolara dodijeljenih u okviru američkog zakona “CHIPS Act”), ali i ulaganjima diva za proizvodnju čipova – tvrtke Nvidia.

Sve ovo dokaz je kako bi fotonički čipovi mogli biti ključni u utrci za zadržavanje utjecaja u području umjetne inteligencije i tehnološkog razvoja. Strategija Europe stoga je tu jasna i valjana – želi biti globalni predvodnik u ovom području, a projekt u Eindhovenu zorni je primjerak. S tim se slaže i Joris Teer, analitičar pri Europskom institutu za sigurnosne studije u Bruxellesu.

“Europa je svjesna da visoki troškovi energije i radne snage, nedostatak kvalificiranih radnika te manjak privatnog i javnog kapitala onemogućuju provedbu sveobuhvatne strategije reindustrijalizacije. Kako bi zadržala utjecaj, ključno je osigurati da drugi ovise o europskim subjektima, umjesto da Europa teži potpunoj autonomiji”, kaže Teer.

Ogroman potencijal

Osim tvornice u Nizozemskoj, treba se reći i kako njemački institut Fraunhofer IPMS također radi na razvoju naprednih fotonskih uređaja, integrirajući elektroničke i optičke funkcije za primjene u medicinskoj tehnologiji, senzorima i optičkoj komunikaciji. Njihovi fotonski biosenzori idealni su za brzu i preciznu molekularnu analizu, što najbolje pokazuje nevjerojatnu širinu primjene ove nove tehnologije izvan samih računala.

Fotonički čipovi u primjeni su i primjerice u visoko specijaliziranim segmentima podatkovnih centara te u tehnologiji senzora LiDAR (sustavi za detekciju i mjerenje udaljenosti s pomoću svjetlosti). Prelazak s električne na optičku obradu podataka stoga nudi ogroman potencijal.

“Potražnja postoji, a krajnji je cilj uspostaviti proizvodnju tih čipova u Europi, što je strateški vrlo važno jer bi oni mogli postati okosnica cjelokupnog prijenosa podataka i telekomunikacija”, zaključuje van Mol.

Po njemu je ključan korak prema integraciji ove tehnologije u uređaje pružanje podrške industriji kako bi se povećao opseg proizvodnje. Sve to potaknulo bi zatim i inovacije u područjima kao što su medicinski uređaji za skeniranje i 6G komunikacijske tehnologije, a cijela ova priča dokaz je koliko se tehnologija oko nas brzo razvija. Oni koji to prepoznaju na vrijeme i uskoče u taj val noviteta, ostat će konkurentni. Europa je izgleda svoju kartu za vlak kupila.

Autor: Katarina Kušec
18. studeni 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati