Hrvatska ulaže u obrazovanje stručnjaka, ali mnogima od njih ne može ponuditi radna mjesta koja odgovaraju njihovim kvalifikacijama. Na taj je problem upozorio ekonomist Ljubo Jurčić, ocijenivši da domaće gospodarstvo nema dovoljno razvijene proizvodne i tehnološke djelatnosti koje bi omogućile zapošljavanje većeg broja visokoobrazovanih ljudi.
Gostujući u Novom danu N1 televizije kod Nine Kljenak, Jurčić se osvrnuo na nezaposlene stručnjake iz različitih područja, uključujući programere, inženjere, ekonomiste, pravnike i druge fakultetski obrazovane osobe.
Smatra da se nedovoljna povezanost obrazovnog sustava i gospodarstva posebno vidi u činjenici da dio stručnjaka odlazi raditi u inozemstvo, gdje za svojim znanjima pronalazi veću potražnju.
Školujemo ljude koji odlaze raditi u inozemstvo
Jurčić upozorava da Hrvatska ulaže znatan novac u školovanje stručnjaka, ali ne stvara dovoljno kvalitetnih radnih mjesta kako bi ih zadržala.
Takav model usporedio je sa sportskim klubovima koji ulažu u razvoj mladih igrača, a nakon njihova odlaska u druge klubove dobivaju odštetu.
Hrvatska, smatra, obrazovane stručnjake drugim gospodarstvima praktički prepušta bez ikakve naknade za ulaganja u njihovo školovanje.
Posebno je istaknuo inženjere i druge stručnjake iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, odnosno STEM područja.
Njihova su znanja, kaže, ključna za razvoj novih proizvoda, složenijih proizvodnih procesa i industrija s većom dodanom vrijednošću.
Ukupna zaposlenost ne pokazuje cijelu sliku
Jurčić smatra da se pri ocjenjivanju uspješnosti gospodarstva previše pozornosti pridaje ukupnom broju zaposlenih, a premalo vrstama poslova koje gospodarstvo stvara.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem listopada 2026. u evidenciji je bilo 66.425 nezaposlenih osoba.
Taj broj obuhvaća sve razine obrazovanja i ne pokazuje sam po sebi koliko je nezaposlenih STEM stručnjaka. Za precizniju procjenu potrebno je analizirati podatke prema završenom obrazovanju i zanimanjima.
Jurčićeva je glavna primjedba da Hrvatska ne razvija dovoljno djelatnosti u kojima bi visokoobrazovani stručnjaci mogli koristiti stečena znanja i ostvarivati veće prihode.
Bez snažnije industrije nema ni dovoljno kvalitetnih poslova
Rješenje Jurčić vidi u razvoju proizvodnje, tehnologije i industrija koje stvaraju veću dodanu vrijednost.
Smatra da Hrvatska mora imati jasnu industrijsku politiku koja će povezati obrazovanje, ulaganja i potrebe poduzeća.
Prema njegovoj ocjeni, snažniji razvoj takvih djelatnosti omogućio bi stvaranje novih radnih mjesta, povećanje produktivnosti i zadržavanje stručnjaka.
Upozorava da razvijene države gospodarski rast ne temelje samo na povećanju broja zaposlenih, nego i na razvoju proizvoda i usluga za koje su potrebna napredna stručna znanja.
Problem nije samo u broju diplomiranih
Jurčić smatra da obrazovna politika mora biti povezana s dugoročnim gospodarskim planovima.
Ako država školuje stručnjake, a gospodarstvo ne stvara odgovarajuća radna mjesta, povećanje broja visokoobrazovanih samo po sebi neće donijeti očekivani razvoj.
Zbog toga smatra da bi Hrvatska trebala jasnije odrediti koje industrije i tehnologije želi razvijati te kakvi će joj stručnjaci za to biti potrebni.
Prema njegovu mišljenju, bez takvih promjena nastavit će se situacija u kojoj Hrvatska financira obrazovanje ljudi koji dio svojeg profesionalnog života ostvaruju u gospodarstvima drugih zemalja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu