Poticanje razvoja tržišta rizičnog, vlasničkog i kvazi-vlasničkog kapitala u Hrvatskoj kroz ulaganja u alternativne investicijske fondove jedan je od pet strateških ciljeva Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) postavljenih i u srednjoročnom planu poslovanja.

Ta državna razvojna banka ukupno je uložila 152 milijuna eura, i to u 12 različitih investicijskih fondova, istaknuo je predsjednik Uprave Hrvoje Čuvalo na 3. HBOR Invest konferenciji s fokusom na tržišta rizičnog kapitala i alternativnih izvora financiranja.

Kako je pojasnio, od spomenutih 12 fondova devet ih pretežito djeluje na domaćem tržištu. Oni su prikupili više od 700 milijuna eura kapitala za ulaganja u male i srednje poduzetnike, a u različitim sektorima realizirali više od 270 ulagačkih projekata.

Preostala tri fonda koja je financijski podupro HBOR nastala su u okviru Inicijative triju mora. Mimo navedenoga, 30 milijuna eura banka je uložila u još tri fonda koji su u fazi osnivanja. Kako je kazao Čuvalo, većim dijelom novac se osigurava iz HBOR-ovih sredstava, dok se manji dio odnosi na sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Popuniti tržišne nedostatke

Istaknuo je i da je HBOR-u cilj popuniti tržišne nedostatke i djelovati u onim tržišnim nišama gdje nedostaje privatni kapital, a potrebno je djelovanje državne financijske institucije. Pritom je cilj privući i druge privatne institucionalne ulagatelje, kao i razvoj tržišta, što se čini kroz poticanje osnivanja novih investicijskih fondova.

Središnja tema ovogodišnjeg skupa bila je vezana uz izazove izlaska iz investicija, koji su danas uglavnom i veći nego kad je riječ o samom prikupljanju kapitala. Na panelu posvećenom razlozima usporenije dinamike “exita” svoja su viđenja mogućnosti za ubrzanje procesa izlaska, pristupa vrednovanju investicija te strategija za uspješnu realizaciju izlaza iznijeli Rossen Ivanov iz BlackPeak Capitala, Rosa Marić iz društva za upravljanje mirovinskim fondovima PBZ CO, Julien Coustaury iz Fil Rouge Capitala te Slaven Kordić iz Invera Equity Partnersa. Kordić je, uz ostalo, naznačio da se trenutačno “krčka” jedan izlaz, kao i da se u fondu II do kraja godine očekuje zaključenje jedne nove investicije.

U cijelom životnom ciklusu

Čuvalo je naglasio kako se nastoje pokriti sve vrste investicijskih fondova i sudjelovati u podršci poduzetnicima u cijelom životnom ciklusu. Tako HBOR financira npr. poduzetničke potporne institucije poput zagrebačkog ZICER-a koje su bitne u ranoj fazi poduzetničkog pothvata, ulaže u VC fondove usmjerene na inovativne male i srednje poduzetnike, kao i u PE fondove koji su usmjereni na poduzeća u zrelijoj fazi i kojima je potreban kapital za daljnje iskorake, objasnio je.

Usto, kaže, financira i fondove za transfer tehnologija koji podržavaju istraživačke projekte sve do njihove komercijalizacije i prijenosa u realni sektor i ulaže u tzv. mezzanine fondove. Od ove godine dio ulagačkog spektra su i infrastrukturni investicijski fondovi. Naime, u okviru Inicijative triju mora Europski investicijski fond (EIF) te razvojne banke šest zemalja, uključujući i HBOR, inicirali su uspostavu Infrastrukturnog fonda fondova.

Kako smanjiti troškove

Grijani bazeni, wellness i saune privlače goste, ali hotelijere čeka važna energetska računica

Digitalna vidljivost

Dobra fotografija danas vrijedi više od tisuću riječi, ali važno je znati kako je iskoristiti

Dobru podlogu za ambiciozne planove HBOR-u je pružila ove godine provedena dokapitalizaciju (s nepunih milijardu eura na gotovo dvije milijarde) koja ga je dodatno financijski osnažila.

U prvih deset mjeseci vrijednost HBOR-ovih poslovnih aktivnosti povećana je u odnosu na prošlu godinu za 18 posto, na 1,85 milijardi eura, a Čuvalo je uvjeren da će do kraja godine dosegnuti rekordne dvije milijarde eura. U strukturi uobičajeno prevladavaju krediti, s više od 1,4 milijarde eura odobrenih do kraja listopada, pri čemu oko tri četvrtine tj. približno milijarda eura otpada na kreditiranje novih investicija.