Htjeli bismo zadržati ljude, hvaliti se mladim obiteljima, doseljavanjem, sjajnim životnim uvjetima… No, za sve to treba nam održiva stambena politika. Štoviše, ta je tema postala jedna od glavnih u Hrvatskoj i Europskoj uniji, a o tome se govorilo i na konferenciji u organizaciji Ernst & Younga.

Donesen nacionalni plan

Kako pak doći do priuštivog stanovanja i što se po tome pitanju u državi radi, pojasnio je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI). Ističe kako je donesen nacionalni plan stambene politike (NPSP) te kako su dva postojeća zakona promijenjena, a napravljeno je šest novih.

Govoreći o Zakonu o priuštivom stanovanju kaže kako on donosi priuštivu gradnju (minimalno 50 posto stanova za najam i 50 posto za priuštivu prodaju), program pomoći mladima koji kupuju prvu nekretninu, program priuštivog najma s kojim se aktiviranju prazne stambene jedinice, rekonstruiraju se zgrade, a po prvi puta se uvode i neprofitne stambene zadruge.

Jedan od ciljeva je da se u programe aktivno uključi i lokalna samouprava, koja to do sada nije gledala kao prioritet.

Ravnatelj uprave u MPGI-ju Tomislav Jukić dodaje kako je odaziv lokalnih jedinica samouprave, posebno županija, velik jer neke jedinice nemaju kapacitete za samostalnu provedbu projekata te ističe kako je važno da se uključe jer ako to ne naprave tijekom vremena će gubiti na konkurentnosti te imati odljev ljudi. Govoreći o projektima, istaknuo je da će kod odabira prednost imati oni koji će biti spremni pa savjetuje da se na tome sustavno radi.

Iskustvo stambene politike iz perspektive Grada Zagreba prepričao je pak zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet koji je za početak podijelio neke brojke. Naime, navodi kako je u Zagrebu oko 350 tisuća stambenih jedinica, a gotovo 90 posto njih je privatno vlasništvo. Dodaje kako je Grad vlasnik 6500 stanova, što je 2,5 posto od ukupnog broja. Osim toga, prema podacima HEP-a, oko 55 tisuća stambenih jedinica je prazno, dok ih je na razini države 600 tisuća.

“Aktiviranje tih brojki bilo bi jedno od rješenja stambene krize u Zagrebu, ali i Hrvatskoj”, kaže Korlaet dodajući kako je jedan od problema u Zagrebu i broj jedinica za kratkoročni najam. Omjer njih i onih za dugoročni najam je 5:1.

“Imamo stambeni jaz od 38 tisuća jedinica. Toliko ih treba na tržištu da bi svatko u našem gradu mogao dostojanstveno stanovati”, dodaje pa pojašnjava što je grad po tom pitanju poduzeo ne bi li ublažio krizu stanovanja. Tu ističe donošenje nekoliko odluka, a među njima su ona o najmu stanova, o neprodaji stambenih prostora u vlasništvu grada, o povećanju paušalnog poreza za djelatnost iznajmljivanja i smještaja u turizmu (s 40 na 200 eura) te odluku o porezu na nekretnine za kratkoročni najam (s pet €/m2 na osam €/m2).

Kako smanjiti troškove

Grijani bazeni, wellness i saune privlače goste, ali hotelijere čeka važna energetska računica

Digitalna vidljivost

Dobra fotografija danas vrijedi više od tisuću riječi, ali važno je znati kako je iskoristiti

Osim toga, nabrojao je projekte koji su u tijeku, a to je izgradnja naselja Podbrežje (ukupno 1050 stambenih jedinica), u Borovju bi trebalo biti dodatnih 600 stanova (što socijalnih, što u priuštivom režimu), dok je tu i naselje u predjelu Svete Klare (oko 100 stanova).

“Bavimo se i pojedinačnim lokacijama na području grada, a sve zajedno do kraja mandata planiraju se izgraditi ili početi oko 1150 stanova za preko tri tisuće ljudi.”

Primjeri dobre prakse

Na konferenciji su svoju praksu imali priliku iznijeti i Anamarija Bralić Silić, pročelnica Splitsko-dalmatinske županije i Mario Sambolec, pročelnik Varaždinske županije koji su govorili o tome kako su do sada poticali lokalnu samoupravu, odnosno u slučaju Varaždina kako mrtvi kapital (prazne stambene jedinice) planiraju koristiti za oživljavanje jer imaju pozitivne demografske trendove.

Zlatko Džananović, pomoćnik pročelnika Grada Pule govorio je pak o iskustvu formiranja prve stambene zadruge u Hrvatskoj, ističući da je izazovno, ali isto tako jedno od dobrih rješenja.