Mobilne mreže ubuduće bi mogle imati još jednu funkciju – otkrivati i pratiti dronove koji lete unutar područja njihova pokrivanja.

Ericsson je predstavio novi sustav Integrated Sensing and Communication, odnosno ISAC, koji postojeću 5G infrastrukturu nadograđuje mogućnošću detekcije objekata u zraku. Sustav može pratiti i dronove koji uopće nisu povezani s mobilnom mrežom, piše TechRadar.

Veliki IPO

Tommy želi prikupiti do 200 milijuna eura: Analitičari otkrivaju zašto ide na burzu

Prvi manji komercijalni pilot-projekti sa samo funkcijom detekcije trebali bi početi tijekom 2027. godine, dok Ericsson šire uvođenje tehnologije planira od 2028.

Komunikacijske funkcije sustava trebale bi se postupno razvijati prema budućim 6G mrežama.

Kako mobilna mreža može “vidjeti” dron

Princip rada temelji se na analizi radiosignala koje već odašilje mobilna infrastruktura.

Kada signal naiđe na objekt poput drona, dio energije reflektira se prema prijamnicima. Sustav uspoređuje refleksije zabilježene na više mobilnih lokacija te iz njih određuje položaj objekta i prati njegovo daljnje kretanje.

Za razliku od klasičnog radara, kod kojeg su odašiljač i prijamnik najčešće na istoj lokaciji, Ericsson koristi više međusobno povezanih točaka mobilne mreže.

U validiranim testovima sustav je, prema Ericssonu, mogao otkrivati i pratiti mikrodrone na udaljenostima reda kilometara, uz precizno trodimenzionalno određivanje položaja.

Važno rješenje

Ne podnosite stomatološke zahvate ili imate snažan refleks povraćanja? Postoji i drugačiji pristup

Digitalna vidljivost

Dobra fotografija danas vrijedi više od tisuću riječi, ali važno je znati kako je iskoristiti

Ne radi na svakoj baznoj stanici bez nadogradnje

Ipak, nije riječ o tehnologiji koja se može jednostavno softverski uključiti na svakoj postojećoj mobilnoj mreži.

Potrebni su odgovarajući 5G radijski uređaji, računalni kapaciteti i softver za obradu signala. Sustav se oslanja i na napredne Massive MIMO antene, koje koriste velik broj elemenata za istodobno odašiljanje i primanje signala.

Ericsson pritom naglašava da tehnologija nije zamjena za radar, kamere, akustične senzore i druge postojeće sustave nadzora.

Ideja je da mobilna infrastruktura postane dodatni sloj detekcije na velikim područjima, posebno ondje gdje bi postavljanje zasebnih senzora bilo preskupo ili nepraktično.

Dronove već pratili kod stadiona u Teksasu

Tehnologija je tijekom ove godine prošla nekoliko testiranja u stvarnim uvjetima.

AT&T i Ericsson testirali su sustav kod stadiona AT&T u Arlingtonu u Teksasu. Mobilna mreža tijekom demonstracije uspjela je otkriti i locirati više dronova te pratiti njihovo kretanje.

Slično testiranje provedeno je s finskim državnim operatorom kritičnih komunikacija Erillisverkot u Helsinkiju, gdje je više 5G lokacija zajednički otkrivalo i pratilo dronove.

Ericsson je tehnologiju demonstrirao i u Poljskoj s telekomom Play i tehnološkom kompanijom Asseco, gdje je sustav mobilne mreže kombiniran s akustičkom detekcijom radi preciznijeg praćenja niskoletećih dronova.

Zašto su dronovi problem za klasične sustave

Poseban problem sigurnosnim službama predstavljaju mali i jeftini dronovi koji lete vrlo nisko.

Ericsson ističe da ih je teško pratiti na velikim područjima, dok postavljanje zasebnih radarskih ili drugih senzorskih sustava zahtijeva novu infrastrukturu i znatna ulaganja.

Mobilne mreže već imaju velik broj lokacija raspoređenih po gradovima i drugim naseljenim područjima, pa bi njihovim korištenjem za detekciju bilo moguće proširiti nadzor bez izgradnje potpuno zasebne mreže senzora.

Primjene Ericsson prije svega vidi u zaštiti vojnih lokacija, zračnih luka, stadiona, kritične infrastrukture i javnih prostora.

Tehnologija nije namijenjena samo dronovima

Senzorske mogućnosti mobilne mreže mogle bi se koristiti i za druge svrhe.

Ericsson među mogućim primjenama navodi praćenje prometa i drugih objekata u pokretu, dok se s razvojem prema 6G-u očekuje još preciznije kombiniranje komunikacijskih i senzorskih funkcija.

Ipak, stvarne mogućnosti ovise o nizu čimbenika, među kojima su veličina i način kretanja objekta, položaj mobilnih lokacija, konfiguracija sustava, teren i okolne zgrade.

Zbog toga će upravo komercijalni pilot-projekti planirani za 2027. pokazati koliko se tehnologija može pouzdano primjenjivati izvan kontroliranih demonstracija.