Nakon nekoliko mirnijih mjeseci cijene hrane ponovno počinju stvarati pritisak u dijelu Europe. Posebno poskupljuju svježe voće, povrće, meso i riba, odnosno proizvodi koji su najosjetljiviji na poremećaje u opskrbi i rast cijena energije i prijevoza, piše Euronews.
U južnoj Italiji posljedice su već bile vidljive i na policama trgovina. Kupci koji su krajem listopada ušli u supermarkete u Napulju i drugim gradovima na jugu zemlje mogli su naići na napola prazne odjele voća i povrća.
Gotovo dva tjedna vozači kamiona, nezadovoljni visokim cijenama dizela, blokirali su ceste i luke. Distribucija je usporila, a u dijelovima Kampanije, Apulije i Kalabrije s polica su nestajali meso, svježe mlijeko, voće i voda u bocama.
U manjim trgovinama pojedine su zalihe potrošene u samo jednom danu.
Svježa hrana u Italiji skuplja 7,5 posto
Prema preliminarnim podacima talijanskog statističkog ureda Istat, neprerađena hrana u listopadu je bila 7,5 posto skuplja nego godinu prije, nakon rasta od 5,5 posto u rujnu.
Istodobno su cijene u tipičnoj potrošačkoj košarici, koja uključuje hranu, proizvode za kućanstvo i osobnu njegu, porasle 2,5 posto na godišnjoj razini, nakon 1,5 posto mjesec prije.
Italija je trenutno ekstremniji primjer, ali pokazuje problem koji bi se mogao proširiti i na druge dijelove Europe.
Iako ukupna poskupljenja hrane tijekom 2026. nisu bila velika kao tijekom ranijih inflacijskih udara, svježa i neprerađena hrana ponovno ubrzano poskupljuje.
Energija poskupjela više od 20 posto
Ukupna inflacija u europodručju u listopadu je prema prvoj procjeni Eurostata dosegnula 4 posto, najviše u više od tri godine. Mjesec prije iznosila je 3,8 posto.
Glavni razlog nije hrana, nego energija.
Cijene energije u listopadu su bile 20,8 posto više nego godinu prije, dok su hrana, alkohol i duhan zajedno poskupjeli 1,6 posto.
No prosjek prikriva veliku razliku između prerađene i svježe hrane.
Dok su cijene prerađene hrane, alkohola i duhana porasle tek oko 0,5 posto, neprerađena hrana – u koju ulaze voće, povrće, meso i riba – poskupjela je oko 4,6 posto.
Razlog je relativno jednostavan. Poljoprivredni strojevi koriste gorivo, plastenici i staklenici trebaju energiju za grijanje, a gotovo sva hrana do trgovina dolazi kamionima.
Kada cijena energije i prijevoza naglo poraste, taj trošak vrlo brzo dolazi do proizvoda koji se ne mogu mjesecima držati u skladištima.
Francuzima svježa hrana skuplja osam posto
Slična podjela vidljiva je i u Francuskoj.
Hrana je tamo u listopadu ukupno bila 1,2 posto skuplja nego godinu prije, ali cijene svježih proizvoda porasle su čak osam posto. U rujnu je njihov godišnji rast bio još veći, 9,5 posto.
Ostala hrana u Francuskoj poskupjela je tek 0,3 posto.
Drugim riječima, kupac koji uglavnom kupuje trajne i prerađene proizvode osjeća znatno manji rast cijena od kućanstva koje velik dio košarice puni svježim voćem, povrćem, mesom ili ribom.
U Njemačkoj je ukupna hrana bila tek oko 0,4 posto skuplja, dok su u Portugalu cijene neprerađene hrane porasle 3,7 posto.
A gdje je Hrvatska?
U Hrvatskoj je slika zasad drugačija.
Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, cijene hrane, pića i duhana u listopadu su bile samo 0,2 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, a u odnosu na rujan čak su blago pale, za 0,1 posto.
To, međutim, ne znači da je inflacijski pritisak u Hrvatskoj slab.
Ukupne potrošačke cijene u listopadu su prema nacionalnom indeksu bile 4,9 posto više nego godinu prije. Najveći rast zabilježen je kod energije, čak 20,7 posto, dok su usluge poskupjele 7,5 posto.
Prema harmoniziranom europskom indeksu, koji omogućuje usporedbu među državama članicama, hrvatska inflacija u listopadu iznosila je 4,4 posto, iznad prosjeka europodručja od četiri posto.
Za detaljniju sliku po pojedinim vrstama hrane trebat će pričekati konačne listopadske podatke DZS-a, koji će biti objavljeni 16. studenoga.
U nekim državama hrana je čak pojeftinila
Razlike unutar Europe vrlo su velike.
Prema posljednjim usporedivim podacima za sve članice, odnosno za rujan, najveći godišnji rast cijena hrane i bezalkoholnih pića bilježio je Cipar, oko četiri posto.
Slijedili su Španjolska s 2,7 posto, Rumunjska s 2,6, Malta s 2,5 i Portugal s 2,4 posto.
S druge strane, u čak 14 od 27 država EU-a hrana i bezalkoholna pića bila su jeftinija nego godinu prije.
Najizraženiji pad zabilježen je u Švedskoj, gdje su cijene pale više od šest posto nakon smanjenja PDV-a na hranu s 12 na šest posto.
Problem se bolje vidi kada se pogleda pet godina unatrag
Današnja stopa rasta cijena može izgledati relativno mala, ali dolazi nakon nekoliko godina snažnih poskupljenja.
Od rujna 2021. hrana je u Europskoj uniji ukupno poskupjela za otprilike trećinu.
U Mađarskoj je rast veći od 50 posto, a vrlo slična povećanja zabilježena su u Bugarskoj, Estoniji i Rumunjskoj.
U Francuskoj, Švedskoj i Luksemburgu petogodišnji rast bliži je četvrtini.
Takve razlike posebno teško pogađaju države u kojima hrana čini veći dio ukupne potrošnje kućanstava. Isti rast cijena od dva posto zato nema jednak učinak na obitelj u Rumunjskoj ili Bugarskoj i na kućanstvo s mnogo većim raspoloživim prihodom u Luksemburgu.
Svježa hrana mogla bi postati novi problem
Ekonomisti zasad veću pozornost posvećuju energiji, koja je glavni razlog ponovnog ubrzanja europske inflacije.
No listopadske brojke pokazuju da se pritisak ponovno pojavljuje i kod svježe hrane, upravo u trenutku kada europskim kućanstvima počinju stizati veći računi za grijanje.
Za kupce će zato biti važnije pratiti što se događa s pojedinim skupinama proizvoda nego samo ukupnu inflaciju hrane.
Jer dok prosječna stopa može izgledati gotovo bezazleno, cijene proizvoda koji svakodnevno završavaju u košarici mogu se kretati potpuno drugačije.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu