Izbori za američki Kongres na polovici predsjedničkog mandata donijeli su težak poraz predsjedniku Donaldu Trumpu i republikancima jer su demokrati osvojili većinu i u Zastupničkom domu i u Senatu. Iako su tržišta kapitala uglavnom očekivala takav gubitak vlasti i već ga velikim dijelom ugradila u cijene, razmjeri poraza ipak su donekle iznenadili, osobito zbog uspjeha demokrata u republikanskim uporištima poput Kansasa i Teksasa.

Ipak, Promjena odnosa snaga neće odmah stupiti na snagu jer novi saziv Kongresa počinje s radom tek u siječnju 2027., dok do tada ostaje na snazi postojeći odnos većine. Predsjednik Trump prihvatio je rezultate izbora te sada ulazi u razdoblje oslabljenog političkog utjecaja, poznato i kao faza „hrome patke”.

Politička blokada kao nova normalnost

Trump će bez potpore demokrata teško uspjeti progurati ijedan važniji vlastiti zakonski prijedlog, no ni demokrati neće moći nesmetano provoditi svoj program jer nemaju dvotrećinsku većinu potrebnu za nadglasavanje predsjedničkog veta ili donošenje osuđujuće odluke u eventualnom postupku opoziva. Budući da bi republikanci u Senatu mnoge prijedloge mogli blokirati i takozvanim filibusterom, odnosno parlamentarnom opstrukcijom, izgledno je razdoblje uzajamne političke blokade.

Proračunska politika zahtijeva kompromis

U području proračunske politike takva bi blokada imala neposredne posljedice jer ovlast Kongresa da odobrava javnu potrošnju čini predsjednika i Kongres međusobno ovisnima. Premda Trump može uložiti veto na proračunski zakon, za donošenje proračuna koji odgovara njegovim zahtjevima potrebna mu je potpora demokrata, zbog čega će obje strane u pojedinim pitanjima morati pristajati na kompromise. S obzirom na visok deficit i sve veći dug, pregovori o potrošnji i gornjoj granici zaduživanja mogli bi biti zahtjevni, pa privremena obustava rada savezne vlade sljedeće godine ostaje rizik, premda takav ishod ne očekujemo u našem glavnom scenariju.

Senat pod kontrolom demokrata ograničava i Trumpov prostor za kadrovska imenovanja, među ostalim zato što buduća imenovanja u Odbor guvernera američke središnje banke zahtijevaju potvrdu Senata. U vanjskoj i trgovinskoj politici neposredne posljedice vjerojatno će biti manje izražene zahvaljujući širokim predsjedničkim ovlastima u tim područjima, zbog čega carine, sankcije i sigurnosna pitanja ostaju mogući izvori tržišnih oscilacija.

Financijska tržišta ostaju mirna

Tržišta su na rezultate izbora reagirala suzdržano, uz uglavnom skromne pomake cijena američkih dionica i državnih obveznica te tečaja dolara, što je u skladu s izbornim ishodom koji je već velikim dijelom bio ugrađen u cijene. Istodobno su na tržišna kretanja utjecala ulaganja u umjetnu inteligenciju, gospodarska kretanja i geopolitički rizici.

Američko tržište dionica povijesno je ostvarivalo vrlo dobre rezultate nakon izbora na polovici predsjedničkog mandata, pa je tako od 1950. godine indeks S&P 500 dvanaest mjeseci nakon svakih takvih izbora bilježio pozitivan rezultat, uz prosječan rast od približno 15 posto. Međutim, put do tog rasta povremeno su pratile znatne oscilacije, kao nakon izbora 2018., održanih tijekom Trumpova prvog mandata, kada su cijene najprije oštro pale, a zatim se tržište oporavilo te je dvanaest mjeseci nakon izbora bilo u plusu. Taj povijesni obrazac stoga ne podrazumijeva ravnomjeran rast cijena niti jamči da će se ponoviti.

Politička blokada ima i svoje nedostatke

Politička blokada kratkoročno može djelovati stabilizirajuće jer smanjuje vjerojatnost naglih promjena politike, što je jedan od razloga zbog kojih su američka financijska tržišta u prošlosti uglavnom pozitivno reagirala na takav odnos snaga. Međutim, s obzirom na visoke proračunske deficite i rast javnog duga, donošenje strukturnih odluka postaje sve hitnije, pa politička blokada u takvim okolnostima ne bi nužno bila povoljan razvoj događaja.

PRILIKA ZA HRVATSKE PODUZETNIKE

Tvrtka iz malog slavonskog grada postala je heroj održivosti. Sada se traže novi pobjednici, a nagradni fond premašuje 18.000 eura

Digitalna vidljivost

Dobra fotografija danas vrijedi više od tisuću riječi, ali važno je znati kako je iskoristiti

Umjetna inteligencija, prinosi i Iran odredit će daljnji smjer

Iako su tržišta u posljednje vrijeme postala opreznija prema umjetnoj inteligenciji, u tom području i dalje vidimo potencijal za rast, pri čemu je ključno pitanje hoće li golema ulaganja u podatkovne centre, poluvodiče i infrastrukturu za umjetnu inteligenciju donijeti odgovarajuće prihode i dobit. Ako povrati na ta ulaganja ne ispune visoka očekivanja, tržišna vrednovanja i planovi ulaganja mogli bi biti podvrgnuti pomnijem preispitivanju.

Već tijekom 2027. predsjednički izbori 2028. vjerojatno će sve više dolaziti u fokus tržišta jer bi demokratski predsjednik s većinom u oba doma Kongresa mogao, primjerice, strožom regulativom ili promjenama porezne i energetske politike usporiti širenje podatkovnih centara i time stvoriti nove neizvjesnosti.

Uz umjetnu inteligenciju, pozornost se usmjerava na gospodarstvo i inflaciju, a time i na nedavni pad prinosa na američke obveznice, koji bi mogao odražavati očekivanja slabijeg američkog gospodarstva u 2027. i nižih stopa inflacije. Pod uvjetom da cijene energenata ponovno snažno ne porastu, raniji cjenovni skokovi postupno će izlaziti iz godišnje usporedbe, pa bi taj učinak baznog razdoblja mogao ublažiti ukupnu inflaciju i smanjiti pritisak na američku središnju banku. Pritom ostaje ključno hoće li se i temeljni cjenovni pritisci trajnije smanjiti.

Kad je riječ o sukobu s Iranom, politički zastoj nakon izbora mogao bi ustupiti mjesto rješenju, pri čemu bi sporazum kojim Trump zapravo prihvaća strateški nezadovoljavajući ishod za SAD mogao sniziti cijene energenata i inflacijska očekivanja. Takav bi razvoj događaja vjerojatno pogodovao državnim obveznicama, a trebao bi pružiti potporu i dionicama.

S druge strane, nova eskalacija koju bi pokrenuli SAD ili Izrael mogla bi imati ozbiljne posljedice za regiju i svjetsko gospodarstvo, osobito ako Iran ostvari svoje prijetnje odmazdom, jer bi rast cijena energenata mogao odgoditi popuštanje inflacijskih pritisaka, ponovno podići prinose na obveznice i opteretiti tržište dionica.

Iako su izbori na polovici predsjedničkog mandata politički značajni, ne moraju nužno označiti prekretnicu za financijska tržišta jer će ponavljanje povoljnog povijesnog obrasca nakon izbora vjerojatno manje ovisiti o samom novom sazivu Kongresa, a više o prinosima na obveznice, ekonomskoj isplativosti ulaganja u umjetnu inteligenciju i razvoju sukoba s Iranom.

* Raiffeisen Capital Management označava Raiffeisen Kapitalanlage-Gesellschaft m.b.H.