Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila konačne prijedloge izmjena zakona o porezu na dohodak, porezu na dobit i PDV-u, kojima se zakonski razrađuje velik dio ranije predstavljenog antiinflacijskog paketa.

Promjene zahvaćaju širok krug poreznih obveznika – od umirovljenika i paušalaca do privatnih iznajmljivača te velikih i srednjih kompanija.

Grad Novigrad-Cittanova

Umirovljenicima i starijima do 244 eura: Grad vraća novac za dopunsko i isplaćuje božićnice

Jedna od najvažnijih izmjena je praktično ukidanje poreza na dohodak na mirovine koje se oporezuju nižom poreznom stopom.

Postotak umanjenja porezne obveze povećava se sa sadašnjih 50 na 100 posto, i to za poreznu osnovicu do 5.000 eura mjesečno, odnosno 60.000 eura godišnje.

Prema ranijem Vladinu obrazloženju, promjena bi od 1. siječnja 2027. trebala obuhvatiti oko 541.000 umirovljenika koji sada plaćaju porez na mirovinu.

Promjene za paušalce s većim prihodima

Mijenja se i porezni tretman fizičkih osoba koje samostalnu djelatnost oporezuju paušalno.

Kod šestog poreznog razreda, odnosno godišnjih primitaka od 40.000,01 do 50.000 eura, priznati izdaci smanjuju se s 85 na 70 posto.

Za sedmi razred, od 50.000,01 do 60.000 eura, priznati izdaci smanjuju se na 55 posto.

PRILIKA ZA HRVATSKE PODUZETNIKE

Tvrtka iz malog slavonskog grada postala je heroj održivosti. Sada se traže novi pobjednici, a nagradni fond premašuje 18.000 eura

korporativne obveznice

Koykan predstavio investicijsku platformu, u mjesec dana već dobili dva milijuna eura interesa

Time će se porezno opterećenje povećati upravo paušalcima s najvećim godišnjim primicima.

Uz to, ranije predložene izmjene Zakona o doprinosima za iste razrede predviđaju i povećanje koeficijenata za obračun doprinosa – na 0,45 u šestom te na 0,5 u sedmom poreznom razredu.

Veći minimalni paušal za dio privatnih iznajmljivača

Promjene čekaju i privatne iznajmljivače u turistički najrazvijenijim gradovima i općinama.

U jedinicama lokalne samouprave prve kategorije prema indeksu turističke razvijenosti minimalni godišnji paušalni porez po krevetu povećava se sa 100 na 150 eura.

U drugoj kategoriji donja granica raste sa 70 na 100 eura.

Ako lokalna vlast sama ne odredi visinu paušala, propisani iznos za prvu kategoriju povećava se s 200 na 225 eura, a za drugu sa 135 na 150 eura.

Predlaže se i automatska razmjena podataka između nadležnih tijela i Porezne uprave te mogućnost automatskog upisa i ispisa poreznih obveznika koji ostvaruju dohodak od turističkog smještaja.

Porez od 50 posto na prekomjernu profitnu maržu

Najveća novost za kompanije je uvođenje jednokratnog poreza na prekomjernu profitnu maržu za porezno razdoblje 2026. godine.

Mjera se ne odnosi na sve poduzetnike, nego na velike i srednje kompanije koje više od 50 posto vrijednosti svojih isporuka tijekom 2026. ostvaruju u Hrvatskoj. Vlada je ranije procijenila da bi kriterije moglo ispunjavati oko 1.800 poduzetnika.

Prekomjernom bi se smatrala profitna marža koja je u 2026. za više od 15 posto viša od prosječne profitne marže pojedinog poduzetnika u prethodne tri godine – 2023., 2024. i 2025.

Na tako utvrđenu prekomjernu maržu primjenjivala bi se porezna stopa od 50 posto.

To, dakle, ne znači da će kompanijama država uzeti polovicu ukupne dobiti. Dodatni porez odnosi se samo na dio koji prema zakonskoj metodologiji predstavlja prekomjerno povećanje profitne marže.

„Primarni cilj ovoga prijedloga zakona nije povećanje proračunskih prihoda već prevencija stvaranja prekomjerno povećanih profitnih marži odnosno sprječavanje inflacije“, rekao je ministar financija Tomislav Ćorić.

Vlada je ranije objasnila da se dodatna osnovica računa na dobit prije redovnog poreza na dobit, dok se ostatak dobiti i dalje oporezuje redovnom stopom od 18 posto.

Novi porezni tretman ulaganja

Izmjene Zakona o porezu na dohodak uvode i novu kategoriju dohotka od kapitala za primitke ostvarene kroz Hrvatski investicijski račun.

Riječ je o novom modelu kojim Vlada od 2027. želi potaknuti građane da dio štednje preusmjere prema tržištu kapitala. Hrvatski investicijski račun trebao bi omogućiti porezno povoljnije ulaganje u dionice, obveznice, ETF-ove i druge financijske instrumente.

Predlaže se i da se pojedine demografske potpore te potpore za saniranje šteta u poljoprivredi ne smatraju oporezivim dohotkom.

Mijenjaju se i pravila PDV-a

Treći dio paketa odnosi se na Zakon o PDV-u, koji se usklađuje s europskim pravilima koja se počinju primjenjivati 1. siječnja 2027.

Promjene se ponajprije odnose na prekograničnu prodaju i sustave OSS i IOSS, preko kojih poduzetnici na jednom mjestu obračunavaju i plaćaju PDV za određene isporuke potrošačima u drugim članicama EU-a.

Preciznije se uređuje prag od 10.000 eura za prodaju na daljinu unutar Unije te se OSS proširuje na dodatne usluge koje pružatelji izvan EU-a obavljaju potrošačima u Uniji.

Konačne prijedloge sada mora razmotriti i izglasati Hrvatski sabor. Prijedlozi poreznih izmjena u prvom su čitanju prihvaćeni 25. rujna, nakon čega ih je Vlada doradila za završno saborsko odlučivanje.