Braniteljske mirovine u Hrvatskoj znatno se razlikuju, a njihova visina ovisi o propisima prema kojima je ostvareno pravo, vrsti mirovine i drugim okolnostima.

FINANCIJE

Objavljeno kada u studenome na račune sjeda novčana naknada

Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) pokazuju da je u rujnu 2026. godine 72.427 korisnika primalo mirovinu prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (ZOHBDR), uz prosječan neto iznos od 1.516,03 eura.

Međutim, velik broj hrvatskih branitelja prima mirovine ostvarene prema općim propisima, uz primjenu pojedinih odredbi braniteljskog zakona, zbog čega se njihove mirovine obračunavaju na drukčiji način, piše portal Lika-Online.

Prema službenom pregledu HZMO-a, broj korisnika mirovina ostvarenih prema posebnom braniteljskom propisu tijekom posljednja dva promatrana mjeseca nije se znatnije promijenio. U kolovozu ih je bilo 72.413, s prosječnom neto mirovinom od 1.513,42 eura, dok je u rujnu njihov broj porastao za 14, a prosječna mirovina za 2,61 euro.

Ti iznosi, međutim, ne predstavljaju prosječnu mirovinu svih hrvatskih branitelja. Riječ je o jednoj zakonskoj skupini, u kojoj značajan udio imaju korisnici invalidskih i obiteljskih mirovina, uključujući hrvatske ratne vojne invalide te članove obitelji smrtno stradalih i nestalih hrvatskih branitelja.

Upravo je struktura korisnika jedan od najvažnijih razloga zbog kojih izravna usporedba prosječnih iznosa može dovesti do pogrešnih zaključaka. Invalidske mirovine povezane s okolnostima sudjelovanja u Domovinskom ratu, obiteljske mirovine i starosne mirovine ostvarene prema općim propisima ne određuju se prema jednakim pravilima.

Prema podacima koje je Ministarstvo hrvatskih branitelja predstavilo u rujnu, u Hrvatskoj je tada bilo ukupno 269.295 umirovljenih hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. Od tog broja, 96.249 osoba ostvarivalo je mirovinu prema općem Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO), dok je još 69.945 korisnika imalo mirovinu priznatu prema ZOMO-u, ali uz primjenu braniteljskog zakona.

Ministarstvo je tada navelo i 72.760 korisnika mirovina ostvarenih isključivo prema ZOHBDR-u. Ti se podaci odnose na stanje prikazano prilikom predstavljanja zakonskih izmjena i ne treba ih izravno poistovjećivati s kasnijim mjesečnim pregledima HZMO-a.

PRILIKA ZA HRVATSKE PODUZETNIKE

Tvrtka iz malog slavonskog grada postala je heroj održivosti. Sada se traže novi pobjednici, a nagradni fond premašuje 18.000 eura

korporativne obveznice

Koykan predstavio investicijsku platformu, u mjesec dana već dobili dva milijuna eura interesa

Za branitelje koji su nakon Domovinskog rata nastavili raditi i mirovinu ostvarili prema općim propisima važnu ulogu imaju duljina mirovinskog staža, plaće tijekom radnog vijeka i zakonske pogodnosti povezane sa sudjelovanjem u obrani Hrvatske.

HZMO u svojim statistikama navodi da je prosječna neto mirovina svih korisnika prema općem Zakonu o mirovinskom osiguranju, bez međunarodnih ugovora, za rujan iznosila 705,20 eura. Taj se podatak odnosi na 943.999 korisnika različitih vrsta mirovina i ne predstavlja zaseban prosjek hrvatskih branitelja koji su pravo ostvarili prema općem zakonu.

Još jednu posebnu skupinu čine pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Prema HZMO-ovoj statistici za rujan, njihove je mirovine primalo 8.174 korisnika, uz prosječan neto iznos od 863,35 eura. Te se mirovine u službenim pregledima vode odvojeno od mirovina hrvatskih branitelja ostvarenih prema ZOHBDR-u.

Razlike u mirovinskim pravima ponovno su došle u središte pozornosti nakon što je Vlada u rujnu predstavila prijedlog zakonskih izmjena kojima bi se dodatno vrednovalo vrijeme provedeno u obrani Hrvatske.