Čak 86 posto hrvatskih građana smatra da bi presporo provođenje energetske tranzicije dugoročno dovelo do viših cijena energije i rasta životnih troškova, pokazuje novo istraživanje Europske investicijske banke.

To je više od prosjeka Europske unije, koji iznosi 79 posto. Istodobno, 82 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da bi sporija tranzicija povećala ovisnost o uvozu nafte i plina.

Porezni sustav

Novotny o poreznoj politici: Nema smisla subvencionirati gorivo onima koji voze skupe automobile

Istraživanje pokazuje i da 72 posto Hrvata želi da države članice EU-a zajednički financiraju energetsku tranziciju, u usporedbi s europskim prosjekom od 59 posto. Samo 22 posto hrvatskih ispitanika smatra da bi svaka država trebala sama financirati takva ulaganja.

Građani prije svega žele manju ovisnost o nafti i plinu

Gotovo osam od deset ispitanika u Hrvatskoj, njih 78 posto, smatra da energetsku tranziciju treba provesti bez odgode.

Na pitanje što od nje očekuju, 85 posto navodi manju ovisnost o uvozu nafte i plina, 84 posto stabilnije ili niže cijene energije, a 79 posto usporavanje klimatskih promjena.

Prioritet niskougljičnim izvorima energije dalo bi čak 92 posto ispitanika u Hrvatskoj, također više od prosjeka EU-a od 87 posto.

Najveću potporu ima sunčeva energija, koju je izdvojilo 66 posto hrvatskih ispitanika, dok europski prosjek iznosi 52 posto. Energiju vjetra odabralo je 37 posto.

„Hrvatska ima izniman potencijal za iskorištavanje sunčeve energije, a građani prepoznaju važnost ulaganja u čiste izvore energije za sigurniju i održiviju budućnost“, rekao je potpredsjednik EIB-a Marko Primorac.

PRILIKA ZA HRVATSKE PODUZETNIKE

Tvrtka iz malog slavonskog grada postala je heroj održivosti. Sada se traže novi pobjednici, a nagradni fond premašuje 18.000 eura

korporativne obveznice

Koykan predstavio investicijsku platformu, u mjesec dana već dobili dva milijuna eura interesa

Većina želi tehnologiju proizvedenu u Europi

Gotovo dvije trećine hrvatskih ispitanika, njih 62 posto, smatra da bi EU trebao razvijati vlastitu konkurentnu industriju čistih tehnologija, čak i ako bi zbog toga njihovo uvođenje bilo sporije.

Brže uvođenje tehnologija uz veće oslanjanje na uvoznu opremu preferira 30 posto ispitanika.

I ovdje je Hrvatska iznad europskog prosjeka: razvoj europske industrije čistih tehnologija kao prioritet navodi 55 posto građana EU-a.

Rast cijena već smanjio kupovnu moć 63 posto građana

Istraživanje pokazuje i koliko su posljednja poskupljenja energije već pogodila kućne proračune.

Čak 63 posto hrvatskih ispitanika navodi da im je rast cijena plina, goriva, loživog ulja i električne energije tijekom posljednjih godinu dana smanjio kupovnu moć.

Više od petine moralo se zbog troškova energije zadužiti, zatražiti financijsku pomoć ili odgoditi plaćanje računa.

Istodobno je grijanje smanjilo 23 posto građana, manje od prosjeka EU-a od 34 posto, dok je 34 posto rezalo potrošnju na hranu ili zdravstvenu skrb, prema 38 posto na razini Unije.

Sedam od deset ispitanika, njih 71 posto, kaže i da bi se osjećali ponosnijima što su Europljani kada bi Europska unija postala energetski neovisna. Prosjek EU-a iznosi 62 posto.

Istraživanje pokazuje i promjenu prioriteta u Europi. Dok je 2022. u većini članica glavna očekivana korist energetske tranzicije bilo usporavanje klimatskih promjena, danas u 16 članica na prvo mjesto dolazi smanjenje ovisnosti o uvozu nafte i plina, a u osam stabilnije ili niže cijene energije.

Istraživanje je za EIB proveo Ipsos između 3. i 25. kolovoza 2026. na 23.000 ispitanika u svih 27 članica EU-a, od kojih je 1.000 bilo iz Hrvatske. Rezultati su ponderirani kako bi bili reprezentativni za stanovništvo pojedine države.