Hrvatska je prošle godine bila među članicama Europske unije s najvećim rastom prihoda od poreza i socijalnih doprinosa.

U odnosu na 2024. povećani su 9,3 posto, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Veći rast zabilježen je samo u Rumunjskoj, 10,5 posto, Bugarskoj, 10,4 posto, te Malti, 9,4 posto. Prosjek Europske unije iznosio je 5,5 posto.

Studentske stipendije

Fina dijeli 400 eura mjesečno: Uz novac studentima nudi i mogućnost zaposlenja

Snažan rast prihoda pritom ne znači nužno da su rasle porezne stope. Na naplatu poreza utječu i rast gospodarstva, plaća i zaposlenosti, potrošnja te inflacija.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je Hrvatska 2025. od poreza na proizvodnju i uvoz prikupila 17,8 milijardi eura, 8,1 posto više nego godinu prije.

Prihodi od poreza na dohodak, dobit i imovinu porasli su 7,8 posto, na 7,29 milijardi eura, dok su neto socijalni doprinosi porasli čak 15,4 posto, na 11,36 milijardi eura.

Hrvatska posebno oporezuje potrošnju

Puno zanimljivija od samog rasta prihoda je njihova struktura.

Hrvatska je prema udjelu poreza na proizvodnju i uvoz u BDP-u na drugom mjestu u Europskoj uniji, s udjelom od 19 posto. Višu razinu ima samo Švedska, 20,8 posto.

U tu skupinu ulaze PDV, trošarine, carine i drugi neizravni porezi.

PRILIKA ZA HRVATSKE PODUZETNIKE

Tvrtka iz malog slavonskog grada postala je heroj održivosti. Sada se traže novi pobjednici, a nagradni fond premašuje 18.000 eura

korporativne obveznice

Koykan predstavio investicijsku platformu, u mjesec dana već dobili dva milijuna eura interesa

Situacija je potpuno drukčija kod poreza na dohodak, dobit i imovinu. Njihov udio u hrvatskom BDP-u iznosi 7,8 posto, dok je prosjek EU-a 13,2 posto. Niži udio imaju samo Rumunjska, Bugarska i Mađarska.

Ukupno su porezi i socijalni doprinosi u Hrvatskoj prošle godine iznosili oko 38,9 posto BDP-a, što je i dalje ispod europskog prosjeka od 40,7 posto.

Drugim riječima, hrvatska posebnost nije toliko ukupna razina poreznog opterećenja koliko način na koji se porezi prikupljaju.

Novotny: Visoki porezi moraju značiti kvalitetne javne usluge

Ekonomist Damir Novotny u razgovoru za Net.hr upozorava upravo na snažno oslanjanje Hrvatske na oporezivanje potrošnje.

„Hrvatska ima vrlo visoko opterećenje potrošnje, PDV je među najvišima u Europskoj uniji“, rekao je Novotny.

Prema njegovu mišljenju, visoka razina poreza može biti opravdana ako je prate odgovarajuće javne usluge.

„Moramo razumjeti: visoki porezi – kvalitetna javna usluga. Ako nije kvalitetna javna usluga, ljudi se osjećaju prevarenima: vide visoke poreze i pitaju se zašto ih plaćaju“, rekao je.

Novotny smatra i da bi Hrvatska trebala manje koristiti široke, horizontalne mjere kojima se pogodnosti daju svim građanima, bez obzira na njihove prihode.

Kao primjer navodi smanjivanje trošarina na gorivo, kojim jednaku korist dobivaju i kućanstva kojima je pomoć potrebna i potrošači s visokim prihodima.

„Ako treba pomoći ljudima kojima treba pomoći, njih treba identificirati“, smatra Novotny.

Kritizira sustav s različitim stopama PDV-a na hranu

Posebno problematičnim smatra sadašnji sustav sniženih stopa PDV-a na pojedine prehrambene proizvode.

Novotny kaže da nikada nije razumio zašto Hrvatska nije uvela jednu nižu stopu PDV-a koja bi obuhvatila širi krug prehrambenih proizvoda.

Kao primjer navodi mlijeko i mliječne proizvode.

„Spustili smo PDV na cijenu mlijeka, ali kad se mlijeko pretvori u jogurt, onda se PDV vraća na 25 posto. Zašto onda mliječni proizvodi nisu niža porezna stopa?“, pita Novotny.

Smatra da bi takav sustav trebalo pojednostavniti i približiti modelima koji se primjenjuju u drugim europskim zemljama.

Problem vidi i u načinu trošenja novca

Novotny pritom ne problematizira samo način prikupljanja poreza nego i raspodjelu javnog novca.

Smatra da je hrvatski sustav i dalje previše centraliziran te da veći dio poreznih prihoda prvo završava u državnom proračunu, nakon čega se raspoređuje prema lokalnoj razini.

„Problem je da se porez preplaćuje – previše plaćamo za ono što dobijemo, govorim prije svega o PDV-u i trošarinama“, rekao je.

Najnoviji Eurostatovi podaci pritom pokazuju da Hrvatska po ukupnom omjeru poreza i doprinosa prema BDP-u nije među najopterećenijim članicama EU-a. No pokazuju da se znatno više od europskog prosjeka oslanja na poreze na potrošnju, što otvara pitanje kako bi buduće porezne reforme trebale rasporediti teret između potrošnje, rada, dobiti i imovine.