Ovogodišnja kampanja prerade šećerne repe u jedinoj preostaloj hrvatskoj šećerani u Županji trebala je biti povod za proslavu tradicije, jer je jubilarna 80. kampanja, no vodstvo tvrtke već sada zna da veselja neće biti te da je pred njima najneizvjesnija godina u povijesti domaće proizvodnje. Gorku jesen naslućivalo se već zbog ljetne suše i ekstremnih temperatura, no ni u rujnu i listopadu nije bilo dovoljno kiše da popravi štete na urodu, a istovremeno su i cijene plina dosegnule rekordne razine.

Željko Zadro, predsjednik Uprave Hrvatske industrije šećera (HIŠ) kaže kako nikad ranije s kampanjom nisu startali kasno kao ove godine, tek u drugoj polovici listopada. “Nadali smo se da će nakon ljetne ekstremne suše doći razdoblje barem minimalnih oborina za oporavak šećerne repe čije je stanje strahovito pogoršano do konca kolovoza.

Nažalost, na području gdje je više od 85 posto domaće sirovine tih oborina nije bilo tako da se ponovno suočavamo s kataklizmom u pogledu tehnološke kvalitete sirovine”, ističe Zadro. Ilustrira i kakvi su razmjeri šteta na terenu.

Bez kiše od lipnja

“Prinosi su u prosjeku prepolovljeni u odnosu na očekivanja ako se uzme u obzir da sa zasad najmanje 10-ak posto zasijanih površina uopće neće biti isporuka repe koja se može prerađivati u našoj tvornici”, navodi Zadro. U županjske pogone zasad se još dovozi sirovina iz zapadnih područja koje su imale više meteorološke sreće pa je ondje kvaliteta ujednačenija, No, ključni izazov i dalje ostaje otvoren jer je prava neizvjesnost u glavnim proizvodnim bazenima na istoku Hrvatske, u Baranji i Srijemu, koji su bez kiše još od polovice lipnja.

Kampanja će se razvući, po svemu sudeći, do kraja godine, a konačna bilanca ovisit će o vremenskim prilikama u idućim danima. Ako se napokon dočeka kišu, Zadro kaže kako bi trula repa mogla ostati u zemlji, a ostatak bi se mogao vaditi, no izostane li, predviđa daljnji rast udjela površina s kojih uopće neće biti isporuka za preradu u šećer.

No, kako kampanja odmiče, interne procjene u HIŠ-u kreću se isključivo u rasponu od umjereno pesimističnih do katastrofalno pesimističnih.

“Nažalost je tako. Ono što se početkom rujna smatralo najmanje poželjnim scenarijem sad je postalo realnost za koju bismo na kraju mogli biti sretni da se uopće dogodi, a to je da preradimo tek oko 280-290 tisuća tona repe. Već sada znamo da će to bi najmanje proizvedene repe u povijesti”, kaže Zadro.

Digitalna vidljivost

Dobra fotografija danas vrijedi više od tisuću riječi, ali važno je znati kako je iskoristiti

Pametna kupnja

Sigurnost postaje važan kriterij pri kupnji električnog SUV-a, a ovaj model ima pet zvjezdica

Za usporedbu, to je minimalno trećinu manje nego lani, ali uz puno slabiju tehnološku kvalitetu repe. Prvi čovjek HIŠ-a napominje da se ne može isključiti ni crni scenarij da raspoloživa količina za preradu bude čak upola manja, što bi posljedično značilo i upola manju proizvodnju repnog šećera. Zadro zaključuje kako je stanje uistinu alarmantno te da upućuje na nužnost interventnih mjera za ublažavanje učinaka.

Ipak u ovoj agrarnoj katastrofi nema upiranja prstom u krivce. Zadro izričito podcrtava kako nema krivnje na domaćim proizvođačima, poduzete su sve agrotehničke mjere, ali, konstatira, ne postoji odgovor na ovakav zastrašujući učinak klimatske nepogode ove godine.

Da Hrvatska nije izoliran slučaj, potvrđuju i najnoviji podaci s europske razine. Zadnja procjena Europske komisije predviđa da će na razini EU proizvodnja ove sezone biti tek nešto veća od 12 milijuna tona, što je također najmanje u povijesti EU. Koliko je samo u desetak godina erodirala europska proizvodnja najbolje pokazuje usporedba s brojkama iz vremena prije ukidanja proizvodnih kvota – današnja proizvodnja, naime, manja je za gotovo 10 milijuna eura.

Izuzev Skandinavije i Poljske, gdje su vremenske prilike bile naklonjenije, ostatak zemalja EU bilježi snažan pad prinosa. Uzmemo li u obzir i manje zasijane površine, posvuda se bilježi oštar pad proizvodnje repe i šećera, no naša regija drži neslavni rekord.

“Uvjerljivo najveći pad prinosa, uz najveći udio potpuno neiskoristive repe, zabilježen je u Hrvatskoj i susjednoj Mađarskoj. Vrlo je slična situacija i u Vojvodini, gdje je koncentrirana praktički sva proizvodnja repe u Srbiji. To znači da je Panonski bazen ovom sušom bio najviše pogođen u cijeloj Europi”, precizira Zadro.

Bez mazuta

Na upit koliki utjecaj na stabilnost poslovanja ima aktualna cijena, Zadro odgovara – nikad veći i nikad negativniji. Dodatno opterećenje u odnosu na vrijeme velike energetske krize 2022. i 2023. konstatira kako danas tvornica nema manevarskog prostora kroz nabavu zamjenskog energenta – mazuta.

“Ina mazuta nema, a nije ga se moglo nabaviti nigdje u zemljama okruženja”, kaže Zadro. Razmjere poremećaja ilustrira i procjenom da bi, uz sadašnje cijene ukupan trošak plina do završetka kampanje mogao biti udvostručen u odnosu na lani, a bio bi pritom iskorišten za proizvodnju gotovo upola manje količine šećera.

“Udio troška plina u ukupnim troškovima time bi dosegnuo razinu udjela troška osnovne sirovine – šećerne repe, što predstavlja presedan u ekonomici proizvodnje šećera i zorno pokazuje svu težinu izvanrednih okolnosti u kojima se odvija ovogodišnja kampanja”, zaključuje Zadro.