Ako se nešto u današnjem svijetu cijeni, onda su to inovacije, a građani Hrvatske ne kaskaju po tom pitanju. Najbolji primjer je nedavno donošena zlatna medalja s međunarodnog sajma u Londonu. MOVE model posto je hit među stručnjacima, a sve zasluge pripisuju se suradnji Edukacijsko-rehabilitacijskog i Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te tvrtke CITUS.

Zajedno su razvili MOVE (Motion Observation and Validation Engine Model) – konceptualni i tehnički model za evaluaciju, interpretaciju i unapređenje ljudskog pokreta. Sve to dio je projekta kolaborativnih znanstvenih istraživanja (KZI) pod nazivom “Modeliranje i analiza personaliziranih i optimalnih obrazaca pokreta u rehabilitaciji, sportu i fitnessu korištenjem umjetne inteligencije (UI)”.

O čemu je točno riječ, kako funkcionira i koji su daljnji koraci, popričali smo s voditeljicom KZI projekta Anom Katušić s ERF-a. Ona kaže da model predstavlja princip na koji promatramo, vidimo i objašnjavamo kako se ljudsko tijelo kreće, a sve se temelji na snimkama pokreta koje bilježe senzori na nekoliko anatomskih točaka.

Pomoć kod detekcije

“Samim time dobijemo odgovor kako se osoba, primjerice, ustaje sa stolice, koliko se naginje, kako pokreće udove. To danas rade neki modeli, ali naš ide dva koraka dalje. Jedan je da se na temelju točaka sve stavlja u referentni i personalizirani model što znači da se uspoređuje s građom tijela osobe”, pojašnjava pa dodaje kako modelu daju informacije, a on pokret tumači na temelju personalizacije.

“Vidimo kako tijelo rješava neke probleme koje ima uslijed, recimo, moždanog udara ili sportske ozljede. Sam model interpretira i pokušava tumačiti zašto netko koristi određeni obrazac kod nekog pokreta.”

Naime, MOVE definira višerazinsku hijerarhiju sastavljenu od entiteta model, faza i poza pri čemu svaka razina sadrži vlastite skupove pravila detekcije, graničnih uvjeta, indikatora, interpretacija, prijedloga poboljšanja i rezultata ocjenjivanja. Osim toga, koristi standardiziranu reprezentaciju ljudskog tijela temeljenu na anatomskim referentnim točkama, spojnim linijama, apsolutnim i relativnim kutevima te kinetičkim lancima različitih složenosti. Na temelju snimki i analiza stručnjaci potom lakše protumače zašto se i kako netko kreće te što bi trebalo poboljšati da pokreti budu optimalniji i učinkovitiji za korisnika. Osim što može pomoći u poboljšanju kod rehabilitacije, model može i generalno služiti za bolji performans.

“Primjerice, ako nas zanima dvokorak u košarci, model bi prepoznao obrazac i rastumačio zašto se osoba kreće na određeni način s obzirom na njenu anatomsku građu i to znanje može služiti da poboljša dvokorak.”

Manje poslovnog rizika

Prije nego što nekome povjerite novac, provjerite ove podatke o njegovu poslovanju

Kućni budžet pod kontrolom

Računi, hrana i neplanirani troškovi pojedu plaću. Kako ipak pronaći novac za štednju?

Ono što MOVE sada čeka je validacija. Očekuje se kako bi to trebalo biti gotovo za tri godine, a za to vrijeme provode se testiranja. U samom procesu uvelike pomaže i nedavno dobiveno priznanje.

Naime, na londonskom međunarodnom sajmu inovacija okupili su se izlagači iz 29 država cijelog svijeta koji su predstavili više od 350 izložaka. No, hrvatski proizvod uzeo je zlato.

“To priznanje je velik poticaj, a posebna vrijednost ovog rezultata predstavlja činjenica da je riječ o inovaciji koja nastaje povezivanjem znanstvenih područja usmjerenih na razumijevanje funkcioniranja ljudskog tijela s naprednim informacijskim tehnologijama i metodama umjetne inteligencije”, kaže. Dodaje kako sve to puno govori o prepoznavanju hrvatske scene u području inovacija te ističe da MOVE spaja društvene s tehničkim znanostima, što su dva područja koja se često ne nalaze u inovativnim rješenjima.

Nagrada je otišla našim stručnjacima jer su poboljšali sve što je dosad u tom segmentu postojalo i mnogi su taj korak prepoznali.

“Danas ima puno modela koji pomoću anatomskih točaka mogu reprezentirati ljudsko tijelo, ali ne idu dalje od opisivanja. U rehabilitaciji nam je izuzetno bitno da vidimo zašto se i kako netko kreće kako bismo mogli utjecati na daljnju izvedbu, bilo da se radi baš o rehabilitaciji, sportu, razvoju ili fitnesu… To je nedostajalo, a mi projektom to nastojimo riješiti.”

Za model već postoji interes, ali Katušić kaže da će svi zainteresirani morati pričekati do validacije. Što se budućnosti tiče, ideja je da se sve razvije tako da može biti primjenjivo na različitim populacijama, ali “prije svega je namijenjen stručnjacima, a ne za kućnu upotrebu.”

“Ova tehnologija, uz znanje stručnjaka, može omogućiti da budemo precizniji i točniji s prosudbom koja će s kliničkim zaključivanjem donijeti pravovremenu strategiju kako pomoći osobi. Mozak mora ići uz alat, a alat uz mozak. MOVE model je integracija toga.”

Već osvojili vrijedne nagrade

Da projekt ima veliki potencijal dokazuje i to što je prije mjesec dana osvojio i tri vrijedna međunarodna priznanja na jubilarnoj 50. međunarodnoj izložbi inovacija INOVA 2026.

“Velika je stvar dobiti priznanje od stručnjaka koji se bave tim područjem. Inovativnost nikada nije bila upitna, na nama je bilo da je znanstveno validiramo. Puno se može izvući iz toga kada gospodarstva pristupe znanstvenicima jer znanja bez primjene su samo teorija, a kada se ovako otvore vrata daje se prostor za inovativna rješenja”, zaključuje Katušić. S njom na projektu još rade Tomislav Bronzin (CITUS), suradnici Brigita Prole, Gabrijela Vratarić, inženjeri Dobriša Adamec te Arian Stipić uz Darka Katovića (KIF), Tatjanu Troš, Igora Grujića, dok su s ERF-a u projektu još Renata Pinjatela, Mateja Vukašinec, Bruna Bašić i Brigita Bilč.