Na Wall Streetu su u četvrtak burzovni indeksi pali nakon tri dana rasta, pod pritiskom tehnološkog sektora i novih podataka koji pokazuju da američko gospodarstvo snažno raste, ali i da inflacija ponovno ubrzava.

Dow Jones indeks oslabio je 0,25 posto, na 52.342 boda, S&P 500 skliznuo je 0,30 posto, na 7.720 bodova, dok je Nasdaq pao 1,37 posto, na 26.184 boda.

dolazi poskupljenje

Od 2027. raste osnovica za komunalni doprinos, Bačić upozorava: Stanovi bi mogli poskupjeti oko 3 posto

Najveći pritisak na Nasdaq stigao je nakon slabijih od očekivanja kvartalnih rezultata Alphabeta i zabrinutosti ulagača zbog velikih izdataka za razvoj umjetne inteligencije.

Dionica Googleove matične kompanije potonula je 12,6 posto, nakon što su veliki izdaci za AI snažno opteretili novčani tok kompanije.

Alphabet je u trećem tromjesečju zabilježio negativan slobodni novčani tok od 9,1 milijardu dolara, dok je kompanija najavila da bi kapitalna ulaganja iduće godine trebala dodatno snažno porasti.

Pod pritiskom su bili i proizvođači čipova. Philadelphia Semiconductor Index pao je 1,4 posto, prekinuvši četverodnevni niz rasta.

Gospodarstvo raste 3,4 posto, ali ubrzava i inflacija

U fokusu ulagača bili su i novi makroekonomski podaci.

Američki bruto domaći proizvod u trećem tromjesečju porastao je po anualiziranoj stopi od 3,4 posto, više od očekivanih 3,2 posto i iznad 2,2 posto iz prethodnog tromjesečja.

Manje poslovnog rizika

Prije nego što nekome povjerite novac, provjerite ove podatke o njegovu poslovanju

Kućni budžet pod kontrolom

Računi, hrana i neplanirani troškovi pojedu plaću. Kako ipak pronaći novac za štednju?

Riječ je o najbržem rastu američkog gospodarstva u godinu dana, potaknutom snažnom osobnom potrošnjom i poslovnim ulaganjima, uključujući ulaganja povezana s umjetnom inteligencijom.

Istodobno su ponovno ojačali inflacijski pritisci.

Indeks cijena osobne potrošnje (PCE), jedan od ključnih pokazatelja inflacije koje prati američka središnja banka, u rujnu je porastao 0,5 posto na mjesečnoj i 3,6 posto na godišnjoj razini. U kolovozu je godišnja stopa iznosila 3,4 posto.

Kombinacija snažnog gospodarskog rasta i ubrzavanja inflacije pojačala je očekivanja da bi Fed na sjednici u prosincu mogao ponovno povećati kamatne stope.

Fed je u srijedu zadržao ključnu kamatnu stopu u rasponu od 3,75 do 4 posto, uz poruku da inflacija ostaje povišena i da će daljnje odluke ovisiti o novim podacima.

Nakon Alphabeta pali Amazon i Intel

Nove loše vijesti za tehnološki sektor stigle su nakon zatvaranja Wall Streeta.

Dionica Amazona pala je oko 7 posto u produženom trgovanju nakon što su ulagače razočarali izgledi za četvrto tromjesečje i golema ulaganja u AI infrastrukturu.

Amazon je u posljednjih 12 mjeseci zabilježio negativan slobodni novčani tok od 42,4 milijarde dolara, uz kapitalne izdatke od 77,3 milijarde dolara samo u trećem tromjesečju.

Još snažnije pala je dionica Intela, oko 23 posto, nakon slabijih izgleda za PC tržište, problema u proizvodnji i upozorenja o velikoj potrošnji gotovine.

Loš sentiment nastavio se i u petak ujutro. Terminski Nasdaq 100 indeks bio je oko 1,9 posto u minusu, a europski terminski indeksi oko 0,5 posto, što upućuje na nastavak nervoze na tržištima.

ECB zadržao kamate, Lagarde odlazi u veljači

Za razliku od Wall Streeta, europske su burze u četvrtak porasle.

Londonski FTSE ojačao je 0,26 posto, na 10.722 boda, frankfurtski DAX porastao je 1,31 posto, na 26.039 bodova, a pariški CAC 1,05 posto, na 7.970 bodova.

Europska središnja banka ostavila je kamatne stope nepromijenjene, ali je upozorila da rast cijena energije povećava inflacijske rizike. Tržišta zato i dalje računaju na mogućnost povećanja kamatnih stopa u prosincu.

Velika vijest stigla je i iz samog vrha ECB-a. Predsjednica Christine Lagarde objavila je da će 7. veljače 2027. odstupiti s dužnosti, iako joj mandat traje do listopada iduće godine.

Lagarde je rekla da odlazi prije isteka mandata jer joj položaj predsjednice ECB-a nameće političku neutralnost, a želi imati slobodu javno govoriti o pitanjima izvan monetarne politike.

Njezin odlazak sada otvara i pitanje izbora novog čelnika Europske središnje banke u trenutku kada se europodručje ponovno suočava s rastućim inflacijskim pritiscima.