Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić najavio je povećanje osnovice za obračun komunalnog doprinosa, a nova bi se vrijednost trebala primjenjivati od 1. siječnja 2027. godine.

potpore poljoprivrednicima

Malim OPG-ovima do 10.000 eura bespovratno: Prijave počinju sutra, evo tko ima pravo

Bačić je na 18. Susretu gradonačelnika i poduzetnika 48 SATI u Petrčanima rekao da je sadašnji sustav postao neodrživ jer se temelji na zastarjelim troškovima građenja, zbog čega lokalnim jedinicama nedostaje novca za gradnju potrebne infrastrukture.

„Jedinična vrijednost prve zone je jedna desetina iznosa kataloške cijene građenja u Hrvatskoj. Kada je to jedna desetina nečega što već dugi niz godina ima isti iznos, onda zbog inflacije i novih troškova gradnje postaje nedostižno da bi jedinica lokalne samouprave mogla graditi komunalnu infrastrukturu”, rekao je Bačić.

Trenutačno važeći podatak o prosječnim troškovima građenja kubnog metra građevine donesen je još u studenome 2018. i iznosi 1.382,86 kuna, odnosno oko 183,54 eura po kubnom metru.

Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu, jedinična vrijednost komunalnog doprinosa u prvoj zoni ne smije biti viša od 10 posto tog iznosa.

Za stan od 70 kvadrata s 5.500 na više od 14.000 eura

Koliko bi povećanje osnovice moglo značiti za investitore pokazuje ilustrativni izračun predstavljen na konferenciji.

Prema jednom od scenarija Ministarstva, komunalni doprinos za stan površine 70 četvornih metara mogao bi porasti s približno 5.500 na više od 14.000 eura.

To, međutim, ne znači da će od početka iduće godine doprinos automatski toliko porasti u svim gradovima i općinama.

Manje poslovnog rizika

Prije nego što nekome povjerite novac, provjerite ove podatke o njegovu poslovanju

Kućni budžet pod kontrolom

Računi, hrana i neplanirani troškovi pojedu plaću. Kako ipak pronaći novac za štednju?

Lokalne vlasti i dalje samostalno određuju zone, jedinične vrijednosti komunalnog doprinosa, način plaćanja i moguće olakšice, unutar granica propisanih zakonom. Ministarstvo je na konferenciji predstavilo četiri moguće varijante novog obračuna, a konačni model još nije odabran.

Bačić je najavio dodatne razgovore s Udrugom gradova i predstavnicima općina.

Mogući pritisak na cijene stanova

Veći komunalni doprinos povećao bi troškove investitora, a Bačić je upozorio da bi se dio tog povećanja mogao preliti na kupce stanova.

Prema njegovoj procjeni, cijene stanova zbog toga bi mogle porasti za oko tri posto.

„Mi danas želimo zaustaviti rast nekretnina, rast cijena stanova jer zbog rasta cijena nekretnina i rasta cijena stanova priuštivost stanovanja u Hrvatskoj je sve manja”, rekao je Bačić.

Ministar je poručio da povećanje komunalnog doprinosa smatra opravdanim, ali da ono ne bi smjelo završiti tako da cjelokupni dodatni trošak snose krajnji kupci.

Sadašnji sustav ima još jedan problem

Ministarstvo želi preispitati i način na koji se komunalni doprinos raspoređuje po zonama.

Prema sadašnjem modelu, jedinična vrijednost najviša je u prvoj zoni, odnosno najčešće u središnjim dijelovima gradova, gdje je velik dio infrastrukture već izgrađen.

Istodobno je doprinos niži u udaljenijim zonama, iako upravo ondje nova gradnja često zahtijeva gradnju cesta, vodovoda, kanalizacije i ostale infrastrukture.

Bačić smatra da bi trebalo razmotriti model koji bi visinu doprinosa bolje povezao sa stvarnim ulaganjima potrebnima za opremanje određenog područja.

Na konferenciji je upozoreno i na sve veći raskorak između privatne stanogradnje i mogućnosti gradova da prate novu gradnju cestama, školama, vrtićima i drugom infrastrukturom.

Ministarstvo planira novu osnovicu za izračun komunalnog doprinosa utvrditi do kraja godine, kako bi se nova pravila mogla primjenjivati od početka 2027.