Kad platimo račune, obavimo kupnju i pokrijemo sve one sitne troškove koji na kraju mjeseca više ne izgledaju tako sitno, štednja lako postane plan za neko drugo vrijeme. Počet ćemo kad poraste plaća, kad otplatimo kredit ili kad na računu ostane dovoljno novca da ga se isplati odvojiti. No koliko je zapravo dovoljno za početak?
Istraživanje koje je Promosapiens proveo za Auro Domus pokazuje da ulaganje u plemenite metale među ispitanicima uglavnom počinje i ostaje u okvirima manjih iznosa. Čak 61 posto aktivnih kupaca investicijskog zlata ili srebra godišnje ulaže do 1.000 eura. Kada bismo taj gornji iznos rasporedili na godinu dana, govorili bismo o približno 83 eura mjesečno. Mnogi, dakle, izdvajaju i manje.
Svjetski dan štednje, koji obilježavamo 31. listopada, dobar je povod da preispitamo predodžbu prema kojoj je ulaganje u zlato rezervirano za ljude s velikim viškom novca. Ujedno je prilika da razmislimo koliko možemo redovito odvajati te u kojem obliku želimo čuvati dio svoje ušteđevine.
Novac je i dalje ponajprije u bankama
Šira slika financijskih navika hrvatskih građana pokazuje da banke imaju središnju ulogu. Prema podacima koje je Hanfa objavila početkom listopada, depoziti kućanstava na kraju lipnja 2026. iznosili su 43 milijarde eura. Hanfa pritom, pozivajući se na HNB-ovu Anketu o financijama i potrošnji kućanstava za 2023., navodi da depozite ima 96,9 posto kućanstava.
Ti podaci obuhvaćaju i novac na računima za svakodnevno plaćanje, pa ih ne treba čitati kao iznos koji su građani u cijelosti odvojili za budućnost. Ipak, pokazuju koliko je držanje novca u banci ukorijenjeno u našim navikama. Hoćemo li dio sredstava rasporediti i u druge oblike imovine, zasebna je odluka, povezana s ciljevima, mogućnostima i vremenom na koje novac možemo izdvojiti.
Upravo jedan dio te priče, odnos prema zlatu i srebru, istražio je Promosapiens za Auro Domus u listopadu 2025., na uzorku od 800 ispitanika u dobi od 20 do 64 godine. Rezultati tog istraživanja govore o kupnji plemenitih metala među ispitanicima i treba ih promatrati odvojeno od općih podataka o depozitima hrvatskih kućanstava.
Više od trećine ispitanika već je kupilo zlato ili srebro
Investicijsko zlato ili srebro, za sebe ili kao poklon, kupilo je 36 posto ispitanika. Među njima uvjerljivo prevladava zlato: njega je kupilo 83 posto kupaca, srebro deset posto, a oba plemenita metala sedam posto.
Kupnja pritom nije uvijek ostala na jednoj poluzi ili prigodnom daru. Gotovo polovica kupaca, njih 45 posto, aktivno ulaže u zlato i srebro, što odgovara približno 16 posto svih ispitanika. Za dio ljudi plemeniti su metali, dakle, već postali izbor kojem se vraćaju.
Zanimljivije od same činjenice da kupuju jest koliko za to izdvajaju. Uz već spomenutih 61 posto aktivnih ulagača koji godišnje ulažu do 1.000 eura, njih 37,5 posto izdvaja između 1.001 i 5.000 eura, dok više od 5.000 eura ulaže tek 1,6 posto.
Brojke tako daju konkretniju sliku od uobičajene asocijacije na velike poluge i još veće iznose. U ovom istraživanju prevladavaju ljudi koji za kupnju zlata ili srebra odvajaju manje svote, u skladu s vlastitim mogućnostima.
Od povremene kupnje do mjesečne navike
Odlučiti da ćemo štedjeti obično je lakši dio posla. Teže je tu odluku ponavljati iz mjeseca u mjesec, osobito kada se pojavi neplanirani trošak ili nešto što bismo radije kupili odmah. Zato plan štednje treba početi realnim pogledom na kućni budžet: koliko možemo odvojiti nakon nužnih izdataka i koliko dugo taj ritam možemo održavati?
Na takav se pristup nadovezuje Zlatna štednja Auro Domusa, koja omogućuje postupno stjecanje fizičkog investicijskog zlata automatiziranim mjesečnim uplatama, već od deset eura. Svakom se uplatom kupuje zlato koje postaje vlasništvo korisnika i pohranjuje se u trezoru. Početak tako ne zahtijeva velik jednokratni iznos.
Za nekoga tko još nije kupovao investicijsko zlato to može biti način da počne manjim koracima. Postojećem kupcu, koji zlato nabavlja povremeno, mjesečne uplate mogu pomoći da izdvajanje unaprijed uklopi u budžet.
Pritom je korisno postaviti jednostavan cilj. Želimo li dio imovine izdvajati dugoročno, postupno stvarati zalihu zlata ili uvesti redovitost u dosadašnje povremene kupnje? Odgovor olakšava odluku o iznosu koji nam odgovara.
Zlato ima i ulogu rezerve
Istraživanje otkriva još jedan zanimljiv podatak: više od polovice ispitanika, njih 52 posto, barem je jednom prodalo zlato u otkupu ili zlatarni. To govori da pretvaranje zlata u novac mnogima nije nepoznato iskustvo.
Ipak, taj podatak ne znači da su svi prodavali investicijske poluge ili da su to činili zbog nepredviđenih troškova. Može uključivati i prodaju nakita, a sam rezultat ne otkriva razloge prodaje. Pokazuje, međutim, da zlato za mnoge ima praktičnu vrijednost i nakon prvotne kupnje ili darivanja.
Kod planiranja takve rezerve treba razumjeti i kako funkcionira njezina vrijednost. Cijena zlata mijenja se, a iznos koji se dobiva pri prodaji ovisi o uvjetima i troškovima na dan otkupa. Zato je prije kupnje korisno provjeriti kupovnu i otkupnu cijenu, način pohrane te uvjete preuzimanja ili izlaska iz odabranog plana. Tako se odluka donosi s jasnom slikom o tome što kupujemo i kako time možemo raspolagati.
Poluga za vlastitu zalihu ili poklon s drukčijom porukom
Mjesečno izdvajanje nije jedini pristup. Onima koji žele jednokratno uložiti veći iznos ili zlato darovati za važnu životnu prigodu na raspolaganju su investicijske poluge i zlatnici. Prema podacima Auro Domusa, kupnja je dostupna u 50 poslovnica diljem Hrvatske.
Za one koji žele ulagati postupno, Zlatna štednja omogućuje redovite mjesečne uplate već od 10 eura, uz mogućnost dodatnih jednokratnih uplata od 10 do 10.000 eura kada im to odgovara. Mjesečni iznos moguće je prilagoditi vlastitim mogućnostima i planovima, što omogućuje veću fleksibilnost u štednji.
Pri odabiru načina ulaganja važni su i povjerenje te prepoznatljivost pružatelja usluge. Prema istraživanju koje je Promosapiens proveo za Auro Domus, 50 posto ispitanika spontano je navelo Auro Domus kao prodavača investicijskog zlata, dok 61 posto ispitanika smatra da taj brend ima dobru reputaciju.
Upravo iz svih tih gore navedenih razloga, Svjetski dan štednje zato može poslužiti kao praktičan podsjetnik da pregledamo troškove, odredimo održiv iznos i odlučimo kako želimo rasporediti dio svoje ušteđevine. Bez obzira na to odaberemo li jednokratnu kupnju ili postupno ulaganje kroz Zlatnu štednju, važno je odabrati pristup koji odgovara našim mogućnostima i financijskim ciljevima. Prvi korak tako može stati i u skromniji budžet, uz plan koji ćemo moći pratiti i nakon 31. listopada.
* Sadržaj omogućio Auro Domus
