Poslodavci u Hrvatskoj s više od 20 zaposlenih prema zakonu su obveznici tzv. kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ili, zamjenski, prilikom mjesečnog obračuna plaća moraju obračunati i uplatiti novčanu naknadu od 20 posto minimalne plaće u RH za svaku osobu koju su prema kvoti bili dužni zaposliti.

Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom s osnove tih naknada iskazao je na kraju 2025. potraživanja u iznosu 11,33 milijuna eura, od čega se na kamate odnosi nešto više od milijun, podaci su iz nalaza jučer objavljenog seta od ukupno 46 izvješća o obavljenim revizijama Državnog ureda za reviziju. One su kod mnogih, kao i obično, zaključene s ‘uvjetnim prolazom’, tj. s dosta primjedaba na račun planiranja, evidencija, javnih nabava i sl., ali među jedinicama lokalne samouprave koje su bile predmetom financijske revizije (ukupno 29) kod tri općine – Generalski Stol, Sveti Đurđ i Brod Moravice – izražena su nepovoljna mišljenja o financijskim izvještajima.

Nabave usluga

U slučaju Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, državni revizori navode da su potraživanja zbog nezapošljavanja osoba s invaliditetom iskazana kao nedospjela, a radi se o dospjelim potraživanjima, od kojih se na ona za 2025. odnosi nešto više od 6,3 milijuna, dok se preostali iznosi odnose na razdoblje između 2015. i 2024. Usto, napominju da je do vremena obavljanja revizije (u svibnju ove godine) Zavod naplatio ukupno 2,63 milijuna eura.

Prošle je godine ta ustanova izdala 4620 rješenja o naknadama zbog nepodmirivanja novčane naknade do konca 2024., a za 2025. ih je počeo izdavati u veljači ove godine. “Rješenja o plaćanju naknade Zavod šalje obveznicima do 18 mjeseci nakon proteka roka dospijeća”, ističe se u izvješću u kojemu stoji i da je tijekom 2025. Zavod pokrenuo 2182 postupka prisilne naplate (26,7 posto više nego godinu prije), uz naplaćenih 2,2 milijuna eura.

Neusklađenost analitičke evidencije, podataka informacijskog sustava i financijskih izvještaja samo je jedna od točaka zbog kojih je DUR po obavljenoj reviziji dao uvjetno mišljenje toj državnoj instituciji. Spočitava joj se i što su četiri lanjska pojedinačna postupka jednostavne nabave usluga u vrijednosti 78 tisuća eura (s PDV-om 97,7) provedena tako što su pozivi na dostavu ponuda poslani jednom gospodarskom subjektu, a da nije obrazložen razlog zašto samo jednom.

Isto tako, nalaže joj se poboljšanje upravljanja postupcima vještačenja i s tim povezane suradnje s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. “Na kraju 2025. Zavod za vještačenje imao je ukupno 340,5 tisuća zahtjeva za rješavanje, od kojih je tijekom godine riješeno 184,8 tisuća. Više od 155 tisuća ili 45 posto ostalo je neriješeno, pri čemu se najviše takvih predmeta (132,7 tisuća) odnosilo na Hrvatski zavod za socijalni rad. Broj zaprimljenih zahtjeva znatno je povećan dijelom zbog uvođenja inkluzivnog dodatka.

Ubrzati vještačenja

Sporazum o suradnji s HZZO-om zaključen je potkraj 2025. u cilju ubrzavanja procesa vještačenja (kroz njihovo kontinuirano obavljanje) u postupcima za ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi na temelju Zakona o inkluzivnom dodatku, ali u vrijeme revizije nije bio potpuno operacionaliziran.

Kako stoji u izvješću, HZZO do svibnja 2026. nije dostavio sve potrebne podatke niti potpisao predloženi protokol o postupanju. U očitovanju na nalaz revizije u zavodu ističu da su u Službi za kontrolu kvotnog zapošljavanja provedene značajne aktivnosti koje su dovele do ubrzanja provođenja svih postupaka, posebice izdavanja rješenja i provođenja prisilne naplate.

Najveća pogreška

Hrvatske tvrtke automatiziraju posao, ali tek tada otkrivaju koliko su im procesi loši

Poslovna transformacija

Vindija, Končar i Triglav otkrili što koči primjenu umjetne inteligencije u velikim kompanijama

Navode da u toj službi na tim rješenjima rade tri zaposlenika, a od veljače ove godine dodatna dva rade na pripremnim radnjama za te poslove. Naglašavaju da se na mjesečnoj bazi prosječno evidentira 10.500 obveznika kvotne obveze, da ih većina danas koristi sustav za praćenje tih obveza (Nera), kao i da je od lipnja 2026. taj sustav spojen sa servisom e-Ovrha Financijske agencije. To bi, kažu, trebalo dodatno povećati dinamiku izdavanja rješenja i zahtjeva za prisilnu naplatu. Tvrde da su i ranije redovito poduzimali aktivnosti radi ubrzanja tih postupka i rješavanja otprije akumuliranih zaostataka zbog nedovoljnih kadrovskih kapaciteta.