Kompanije u eurozoni sve teže dolaze do bankovnih kredita, i to u trenutku kada im poslovanje opterećuju skuplja energija i rast ostalih troškova. Istodobno, inflacija ponovno ubrzava, a neizvjesnost oko razvoja sukoba na Bliskom istoku otežava procjene budućih cijena energenata i gospodarskih kretanja, pokazali su podaci Europske središnje banke (ECB) i Reutersova izvješća.

U razdoblju od srpnja do rujna sedam posto kompanija navelo je da se pri dobivanju bankovnog zajma suočilo s preprekama, u odnosu na pet posto u prethodnom tromjesečju.

Poduzeća istodobno sve više traže kreditne linije i trgovačke kredite, što prema ECB-u upućuje na pritiske na obrtni kapital, vjerojatno povezane s višim ulaznim troškovima. Banke, međutim, postaju opreznije u odobravanju takvog financiranja, čime se tvrtkama otežava pokrivanje kratkoročnih potreba.

Inflacija ostaje iznad ciljane

Pritisak pojačava i rast inflacije. U eurozoni je godišnja stopa inflacije u rujnu dosegnula 3,8 posto, nakon 3,2 posto u kolovozu, ponajprije zbog skupljih energenata i hrane. To je znatno iznad ciljanih dva posto ECB-a, pa tržišta očekuju da bi središnja banka mogla nastaviti podizati kamatne stope.

U istraživanju središnje banke eurozone kompanije koje su sudjelovale u uzastopnim anketama očekuju da će njihove prodajne cijene u idućih 12 mjeseci porasti prosječno 3,6 posto, nasuprot 2,5 posto u prethodnom istraživanju. U cijelom uzorku očekivanja dosežu 7,1 posto, no ECB upozorava da su rezultat djelomice podigle tvrtke koje su prvi put sudjelovale u anketi.

Cijene nafte dodatno pojačavaju neizvjesnost. Barel nafte tipa Brent u ponedjeljak je stajao oko 114,82 dolara za barel, blizu šestomjesečnog maksimuma, unatoč dnevnom padu. Investitore zabrinjavaju napadi na saudijsku energetsku infrastrukturu i moguća daljnja eskalacija sukoba SAD-a, Izraela i Irana, kao i poremećaji pomorskog prometa kroz strateške tjesnace.

Neizvjesni izgledi

ECB u osnovnom scenariju očekuje da će inflacija u eurozoni iznositi tri posto u 2026., a 2,5 posto u 2027. godini, uz gospodarski rast od 0,9 posto ove i 1,4 posto iduće godine. Ipak, dulji sukob i visoke cijene energije mogli bi pogoršati te izglede. Za Hrvatsku Europska komisija predviđa usporavanje rasta BDP-a s 2,7 posto u 2026. na 2,5 posto u 2027., dok bi inflacija trebala usporiti s 4,6 na 2,7 posto.

Istraživanje ECB-a provedeno je od 26. kolovoza do 2. rujna na 12.822 poduzeća iz eurozone, od kojih 93 posto zapošljava manje od 250 radnika.

Najveća pogreška

Hrvatske tvrtke automatiziraju posao, ali tek tada otkrivaju koliko su im procesi loši

Poslovna transformacija

Vindija, Končar i Triglav otkrili što koči primjenu umjetne inteligencije u velikim kompanijama