„Lova postoji, budžeti postoje. Korisnici definitivno imaju potrebe, imaju ideja, ali su promjene toliko brze da svi sjede na budžetima, čekaju da vide što će drugi i ništa se ne događa”, rekao je Ivan Krnić, direktor inženjeringa u CROZ-u i član Upravnog odbora Unita, na susretu CTRL+ALT+CHANGE, koji je organizirala udruga Unit Croatia. Sličnu neodlučnost primjećuje među hrvatskim i njemačkim naručiteljima. Planova ima, ali svi čekaju da vide u kojem će smjeru krenuti tržište.

nova metoda

Zagrebački KBC ostvario velik uspjeh: Jedini u široj regiji izvode ovaj zahvat

Na stanje u industriji osvrnuo se i predsjednik Unita Ivan Bešlić, koji smatra da je današnja situacija za IT industriju složenija nego tijekom pandemije. Tada je, unatoč neizvjesnosti, sektor snažno rastao, dok se danas istodobno suočava s promjenama koje donosi AI, financijskim pritiscima i geopolitičkim rizicima.

Hrvoje Josip Balen, suosnivač Algebre i predsjednik HUP ICT-a, takvo je stanje nazvao „razdobljem konfuzije”, u kojem su se našle i IT tvrtke i njihovi klijenti. Dok jedni odgađaju nove projekte, drugi pokušavaju pronaći posao i zadržati postojeće kupce. Koliko su pritom različiti rezultati domaćih tvrtki, pokazala je analiza Tajane Barančić, suvlasnice Astre poslovni inženjering i dugogodišnje analitičarke hrvatskog IT sektora.

Prema analizi Barančić, prihodi u djelatnostima računalnog programiranja i povezanim IT djelatnostima u 2025. porasli su gotovo 11 posto, izvoz osam do devet posto, a zaposlenost jedan do dva posto. Ipak, četiri od deset tvrtki zabilježile su pad prihoda, a 55 posto imalo je nižu maržu nego godinu prije.

Najviše su pogođeni izvoznici, čiji je medijalni rast prihoda iznosio samo dva posto, dok je kod tvrtki usmjerenih na domaće tržište dosegnuo devet posto. Barančić je posebno analizirala pedesetak srednjih izvoznih i produktnih IT tvrtki i polovici su u prvih osam mjeseci 2026. prihodi pali u odnosu na isto razdoblje lani. Ipak, ukupni prihodi tih tvrtki u istom su razdoblju porasli oko sedam posto.

„Polovicu neto rasta prihoda sektora nosi deset firmi”, istaknula je Barančić. Ostale tvrtke zajedno rasle su oko pet posto. Iza boljih rezultata pojedinih kompanija često stoji jedan veliki ugovor ili završetak projekta koji se dugo odgađao. Barančić je navela i primjer tvrtke kojoj jedan klijent donosi 70 posto prihoda.

Balen na opasnost od oslanjanja na jednostavnije razvojne poslove i svega nekoliko velikih klijenata upozorava već godinama. Takve tvrtke posebno teško pogađa odgađanje projekata, pa smatra da se domaća industrija mora snažnije okrenuti vlastitim proizvodima i rješenjima veće dodane vrijednosti, a pogotovo razmisliti i o konsolidaciji. Barančić je također spomenula i povezivanje manjih tvrtki kao jedan od načina jačanja njihove konkurentnosti.

Umjetna inteligencija dodatno mijenja računicu. Ako posao za koji je nekada trebao veći tim danas mogu obaviti dvije osobe, treba li ga klijent platiti manje? Ili cijenu određivati prema vrijednosti isporučenog rješenja, a ne broju utrošenih sati?

Proširenje ponude

Nova perjanica u portfelju – model Audi Q9, kao prvi takve vrste, redefinira pojam prostora i udobnosti

Državni poticaji

Stižu poticaji za električne automobile: Otkrijte koliko će stajati novi omiljeni gradski model

Krnić je kao ohrabrujući primjer naveo razgovor s predstavnicima jedne hrvatske banke, otvorenima za drukčije modele naplate IT usluga. „Jedna lasta ne čini proljeće”, primijetio je, ali takvi razgovori pokazuju da i naručitelji preispituju dosadašnju praksu jer vrijednost softverskog rješenja nikad nije funkcija isključivo utrošenog vremena nego i dubokog razumijevanja korisnika, tehnologije i svih prošlih iskustava.

Ulaganja u umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost, kaže Krnić, među rijetkim su područjima u kojima trenutačno postoji izraženija potražnja.

U prvih osam mjeseci ove godine troškovi AI alata, prema analizi Barančić, porasli su 6,7 puta u odnosu na 2025. Kod tvrtki koje su ih koristile u obje godine povećanje je iznosilo približno 4,5 do pet puta. „Prosječni izdatak po zaposleniku porastao je s oko četiri na 15 eura mjesečno”, istaknula je i dodala da veća produktivnost ne donosi automatski i veće prihode. Tvrtke mogu s istim brojem zaposlenih obaviti više posla, ali bez novih narudžbi nemaju kako iskoristiti dodatne kapacitete. Barančić očekuje da će tek za dvije do tri godine biti jasnije kako su se ulaganja u AI odrazila na poslovanje.

Krnić je u rastu troškova AI alata prepoznao i nove izazove. „Ja u tome čitam 6,7 puta više problema”, rekao je, misleći na kontrolu rezultata, sigurnost softvera i zaštitu podataka. Tvrtke moraju voditi računa o tome što AI stvara, kako se sustavi ponašaju i gdje se mogu pojaviti sigurnosne ranjivosti.

Sve šira primjena umjetne inteligencije mijenja i potrebe za zaposlenicima, a posebno se otvara pitanje budućnosti mladih programera. Balen smatra da developeri neće nestati s tržišta rada. AI će preuzeti dio jednostavnijih poslova i učiniti razvoj jeftinijim, čime će tehnološka rješenja postati dostupna i klijentima koji ih dosad nisu mogli priuštiti. Očekuje i da bi nakon nekog vremena prilagodbe tržište trebalo rasti, kao i zapošljavanje.

Više ga brine položaj početnika. Ako tvrtke prestanu zapošljavati juniore, tko će s vremenom postati senior? Barančić je navela da su u njezinu uzorku troškovi studentskog rada pali 22 posto, a Balen je upozorio i na demografski pad zbog kojeg će u godinama koje dolaze biti sve manje mladih na tržištu rada.

Na nove europske sigurnosne zahtjeve upozorila je Tihana Ana Reljić, odvjetnica iz odvjetničkog društva Reljić, Zelić, Židanić i Mar te članica Upravnog odbora Unita. Akt o kibernetičkoj otpornosti proizvođačima proizvoda s digitalnim elementima donosi strože obveze procjene rizika, dokumentiranja zaštitnih mjera i sigurnosnog održavanja nakon isporuke.

„Nije toliko bitno fokusirati se na propise u detalje”, rekla je Reljić, naglasivši da je važnije razvijati sigurne i otporne sustave.

Obveze prijavljivanja određenih ranjivosti i ozbiljnih sigurnosnih incidenata primjenjuju se od 11. rujna 2026., a glavne odredbe Akta počet će se primjenjivati 11. prosinca 2027. Reljić očekuje daljnji rast regulatornih zahtjeva, ali i mjere kojima Europska unija nastoji olakšati poslovanje na jedinstvenom tržištu.

Balen priliku za domaći IT vidi u specijaliziranim proizvodima, istraživanju i razvoju te sudjelovanju u velikim europskim projektima. Na tom je tragu govorio i o Nacionalnom planu za razvoj umjetne inteligencije do 2032. godine. Hrvatska teško može konkurirati najvećim svjetskim kompanijama u razvoju golemih AI sustava, ali prostora za rast vidi u drugim dijelovima tržišta. „Pitanje je čiji je taj kolač”, zaključio je.