Nitko ne želi trošiti novac na rat, to je činjenica, ali trenutačno je vrlo naivno tako razmišljati. S obzirom na to kakvo je geopolitičko stanje u svijetu i Europi, ulaganje u obranu je nužnost. Europa je u posljednjih nekoliko godina naučila važne lekcije, a posebice onu da se ne može oslanjati na druge, već mora naći način da postane samostalna želi li preživjeti.
O tome kako se može obraniti u vremenima svjetskog nereda i koju ulogu u svemu tome imaju investitori, raspravljali su umirovljeni general-pukovnik Ben Hodges, bivši zapovjednik američke vojske u Europi te Hannes Cizek, CEO tvrtke Raiffeisen Capital Management u Beču.
Četvrta na listi prioriteta
Hodges naglašava kako je administracija predsjednika Donalda Trumpa Europu svrstala na četvrto mjesto prioriteta, nakon vlastitog teritorija, Zapadne hemisfere, Indo-Pacifika i Bliskog istoka. Štoviše, Amerika očekuje da Europa u budućnosti preuzme vodeću ulogu u konvencionalnoj obrani.
“SAD je godinama davao sigurnost većini svijeta, posebice Europi, i to ne iz milosrđa, već interesa. No, to više nije slučaj jer Trump ima druge prioritete. U cijeloj Europi sada je oko 80 tisuća američkih vojnika, a to je broj ljudi koji stane na neki nogometni stadion i on će se smanjivati”, kaže Hodges. Osvrće se na rat Rusije i Ukrajine pa, kao najbolji način da se sukob ne proširi, ističe da se mora zaustaviti Rusiju.
“Ako Ukrajina uspije, to će spriječiti širenje rata. Ako ne uspije, Rusija će napraviti ono što je i rekla – krenut će na Baltik, Moldaviju… Nadamo se da do toga neće doći. Na europskim liderima je teret da do takve situacije ne dođe”, kaže. Potencijalni pad Ukrajine donio bi i nove nove probleme kao što su milijuni izbjeglica, poremećaje u opskrbi hranom, energijom…
Europa bi se, ističe umirovljeni američki časnik, u tom slučaju mogla obraniti i bez Amerike, no samo ako poveže kombinirano bogatstvo, stanovništvo, industrijske kapacitete, tehnologiju i vojne sposobnosti.
Hodges dodaje kako u tome ima veliku ulogu ima snažna društvena otpornost pa pojašnjava da je važno da ljudi budu pripremljeni, baš kao i infrastruktura – energetska, bankarska, prometna…
Povijesni izazov
Koliko je u cijeloj priči važan kapital, pojasnio je Cizek. Naglasio je da se sigurnost Europe proteže daleko izvan tradicionalnih ulaganja u naoružanje u okruženju u kojem se Stari kontinent suočava s povijesnim investicijskim izazovom u četiri ključna područja – geopolitičke napetosti, energetske tranzicije, kibernetičke sigurnosti i otpornosti kritične infrastrukture.
“Mnogi u prvi mah pomisle na tenkove, zrakoplove i streljivo, ali otpornost proizlazi iz širokog ekosustava – sigurne telekomunikacijske mreže, pouzdane opskrbe energijom, otpornim lancima opskrbe za kritične sirovine, zaštićene digitalne infrastrukture i inovativne tehnologije dvostruke namjene. Samo međudjelovanje tih čimbenika čini društvo sposobnim za vlastitu obranu.”
Iznio je i podatke Europske investicijske banke prema kojima je godišnje potrebno oko 800 milijardi eura dodatnih ulaganja, a 70 do 80 posto tog iznosa mora doći iz privatnih izvora. Naglašeno je kako u isto vrijeme europska kućanstva imaju oko 35 bilijuna eura štednje, što bi se moglo mobilizirati za strateška ulaganja. Sve to vidi kao priliku, ali i odgovornost za tržište kapitala.
Kao odgovor na ove izazove, istaknuo je europske strateške programe – od Europskog zelenog plana i REPowerEU, preko Horizon Europe do Europskog akta o čipovima…
To za privatne i institucionalne ulagatelje stvara dugoročni trend ulaganja koji ide izvan samog obrambenog sektora te zaključuje kako “sigurnost Europe značajno ovisi o političkoj volji, industrijskoj snazi, društvenoj otpornosti i privatnim ulaganjima, dok se mobilizacija kapitala mora podržati na više razina – kroz mirovinske fondove, atraktivne investicijske proizvode i porezne poticaje.”
