Rekordno niska popularnost američkog predsjednika Donalda Trumpa još otkako mu je počeo drugi mandat, nezadovoljstvo birača zbog rasta troškova života i sporovi oko imigracije obilježavaju međuizbore 2026. u SAD-u, na kojima će birači 3. studenoga odlučiti hoće li republikanci zadržati kontrolu nad Kongresom ili će demokrati dobiti veće mogućnosti za osporavanje i blokiranje poteza Trumpove administracije.
Cijena goriva, cijena izbora
Republikanci uoči međuizbora imaju tijesnu većinu u oba doma američkog Kongresa – u Zastupničkom domu vode s 218 prema 214 mjesta, a u Senatu imaju većinu od 53 prema 47. Demokratima je potreban neto dobitak od četiri mjesta kako bi preuzeli kontrolu nad svakim od tih domova. Ishod će ovisiti o malom broju neizvjesnih izbornih utrka, a na kampanju na nacionalnoj razini znatno će utjecati i sam Trump.
U završnici predizborne kampanje Trump nastoji privući pozornost birača i mobilizirati svoje pristaše. Prema anketi Reutersa i Ipsosa, stopa odobravanja njegova rada pala je na povijesno niskih 31 posto. Unatoč tome, više je puta pozvao birače da se ponašaju kao da se i sam natječe na izborima. Takva bi poruka mogla potaknuti demokrate i neovisne birače da se ujedine protiv republikanaca, no Trump nastoji povećati izlaznost vlastitih pristaša.
Demokrati ističu da Trump nije ispunio obećanja o snižavanju troškova života i okončanju ratova. Najavljuju mjere za smanjenje životnih troškova i veću dostupnost osnovnih dobara i usluga te poručuju da će, preuzmu li kontrolu nad jednim od domova Kongresa, pozvati Trumpovu administraciju na odgovornost zbog korupcije.
Rast troškova života i dalje je jedna od glavnih bolnih točaka za američke birače. Polovina registriranih, obuhvaćenih nedavnom anketom Reutersa i Ipsosa, navela je troškove života kao presudan čimbenik pri odabiru kandidata. Među troškovima na koje bi se zakonodavci trebali usredotočiti izdvojili su zdravstvenu skrb, gorivo, hranu i stanovanje.
Cijene goriva naglo su porasle nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael u veljači pokrenuli vojne napade na Iran. Prema podacima Američkog automobilskog udruženja (AAA), prosječna cijena benzina na nacionalnoj razini iznosi 4,28 dolara po galonu, što je 1,20 dolara više nego prije godinu dana. Dizel u prosjeku stoji 6,32 dolara po galonu, odnosno 2,7 dolara više nego godinu prije.
Podaci Ureda za statistiku rada upućuju na rast cijena namirnica od 1,8 posto u posljednjih godinu dana, dok su, prema podacima Savezne agencije za stambeno financiranje, cijene nekretnina u istom razdoblju porasle za 2,1 posto. Kongres je početkom ove godine usvojio međustranački zakon o stanovanju, koji je stupio na snagu bez Trumpova potpisa.
Očekuje se da će na glasovanje izaći više od 100 milijuna birača, a na političke oglase već je potrošeno rekordnih 3,8 milijardi dolara.
Kao glavni dosadašnji zakonodavni uspjeh republikanci ističu produljenje poreznih olakšica. U sklopu istog zakonskog paketa predviđeno je smanjenje javne potrošnje za približno bilijun dolara, ponajprije za Medicaid, program zdravstvenog osiguranja namijenjen građanima s niskim primanjima, i druge zdravstvene programe. Demokrati su se prošle godine pokušali izboriti za produljenje subvencija za zdravstveno osiguranje, kojima se koristilo 24 milijuna Amerikanaca, ali im je u međuvremenu istekao rok. Zbog toga su izazvali blokadu rada savezne vlade, no nisu uspjeli ostvariti svoj cilj.
Imigracijska politika također bi mogla imati važnu ulogu u predizbornoj borbi, osobito zbog spornih postupaka saveznih službenika i podjela oko njihova financiranja. Na području imigracije Trumpova administracija hvali se rezultatima strože granične politike. Prema preliminarnim podacima Ministarstva domovinske sigurnosti, broj migranata privedenih na jugozapadnoj granici smanjio se za 95 posto u odnosu na razdoblje administracije bivšeg predsjednika Joea Bidena. Ministarstvo je objavilo i da granična policija tijekom cijele fiskalne godine prvi put u povijesti nije pustila nijednog migranta na slobodu.
Međutim, u Maineu, Minnesoti i Teksasu zabilježeni su smrtonosni incidenti u kojima su sudjelovali savezni imigracijski službenici. Smrt dvoje američkih državljana u Minnesoti izazvala je snažne reakcije i potaknula mnoge demokratske kandidate u neizvjesnim stranačkim predizborima da zauzmu ljevije političke stavove. Neki su zatražili opoziv tadašnje ministrice domovinske sigurnosti Kristi Noem, dok su drugi pozvali na ukidanje Službe za imigraciju i carine (ICE). Koplja su se ove godine lomila i oko financiranja imigracijskih službi.
Zbog zastoja u pregovorima republikanci su samostalno usvojili zakon vrijedan 70 milijardi dolara za financiranje ICE-a i granične policije do kraja Trumpova predsjedničkog mandata. Na kritike demokrata odgovaraju tvrdnjom da podupiru otvorene granice. Savezni imigracijski službenici ovoga su mjeseca pretresli dom demokratske zastupnice Ilhan Omar iz Minnesote u Washingtonu, što je izazvalo osudu demokrata. Prema riječima osobe upoznate sa slučajem, istraga bi mogla imati dalekosežnije posljedice za Omar, a jedan od mogućih ciljeva navodno je oduzimanje njezina američkog državljanstva i deportacija.
Ulaganja u razvoj umjetne inteligencije i izgradnju podatkovnih centara, utjecaj kriptoindustrije, pravo na pobačaj i odnos prema Izraelu također bi mogli utjecati na birače u pojedinim izbornim utrkama. U utrci za Senat u Ohiju demokratski kandidat Sherrod Brown optužio je republikanskog senatora Jona Husteda da pogoduje tvrtkama koje ulažu u podatkovne centre. Istodobno je politički odbor povezan s kriptoindustrijom Defend American Jobs potrošio više od 46 milijuna dolara kako bi pomogao Hustedov reizbor i smanjio Brownove izglede za pobjedu. Brown je bivši senator koji je nekoć vodio senatski Odbor za bankarstvo.
Pobačaj, kripto i Izrael
U Maineu se demokratski kandidat Troy Jackson nada da birači neće zaboraviti da je republikanska senatorica Susan Collins podržala imenovanje Bretta Kavanaugha, konzervativnog suca Vrhovnog suda koji je 2022. podržao ukidanje ustavnog prava na pobačaj na saveznoj razini. Tom je odlukom pitanje reguliranja pobačaja prepušteno saveznim državama.
U Michiganu se demokratski kandidat Abdul El-Sayed na izborima za Senat natječe protiv republikanca Mikea Rogersa. El-Sayed je na stranačkim predizborima pobijedio demokratsku zastupnicu Haley Stevens, koju je financijski podupirao proizraelski politički odbor. El-Sayed je kritizirao izraelsku vojnu operaciju u Gazi, nazvao je genocidom i zauzimao se za prekid američke vojne pomoći Izraelu. Nakon njegova pobjedničkog ishoda na predizborima, odbor je potrošio više od 280 tisuća dolara na letke protiv njega.
Podsjetimo, Trump je nedavno podržao izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u nastojanju da osvoji novi mandat na čelu izraelske vlade. Iako Zastupnički dom i Senat imaju jednaku zakonodavnu snagu, kontrola Senata u praksi je važnija zbog njegove uloge u potvrđivanju predsjedničkih imenovanja i ratificiranju međunarodnih ugovora. Demokrati imaju veće izglede preuzeti kontrolu nad Zastupničkim domom, dok je ishod utrke za Senat znatno neizvjesniji, ocijenio je politički analitičar i izvanredni profesor Višeslav Raos s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
“Imenovanja koja predlaže predsjednik mogu se blokirati u Senatu, a za njihovu potvrdu potrebna je odgovarajuća većina. I međunarodni ugovori, bilo gospodarske, bilo sigurnosne naravi, također zahtijevaju odobrenje Senata”, istaknuo je Raos.
Prema njegovim riječima, projekcije upućuju na veliku vjerojatnost da će demokrati osvojiti većinu u Zastupničkom domu, dok je situacija u Senatu znatno neizvjesnija. To je važno i za predsjednika Donalda Trumpa, koji bi u slučaju gubitka republikanske kontrole nad jednim ili oba doma Kongresa imao znatno manje prostora za provedbu svojeg programa. Raos je podsjetio i na Trumpov prvi predsjednički mandat, kada su republikanci kontrolirali oba doma Kongresa, ali ni tada predsjedniku nije uspijevalo progurati sve najavljene zakonske promjene.
“Glavna stvar koju je Trump tada želio napraviti bilo je ukidanje Obamacarea, odnosno paketa zakona kojim je reformirano zdravstveno osiguranje. Međutim, to nije uspio progurati čak ni u situaciji u kojoj su republikanci imali većinu u oba doma jer se dio republikanaca nije slagao s njegovim zamislima”, rekao je Raos.
Ekonomija presudna biračima
Ostvare li demokrati uspjeh na predstojećim međuizborima, Trumpu će biti još teže provoditi političke planove kroz Kongres, dodao je Raos, koji smatra da bi predsjednik u takvim okolnostima mogao češće posezati za izvršnim uredbama, što bi otvorilo prostor za nove pravne sporove oko granica predsjedničkih ovlasti i pitanja što predsjednik smije poduzimati bez odobrenja Kongresa, osobito kada je riječ o vojnim intervencijama. Ističe da su u SAD-u gospodarske prilike snažnije povezane s raspoloženjem birača nego u Hrvatskoj i drugim državama Europske unije. Prema istraživanju centra Pew Research, na koje se pozvao, 84 posto birača smatra da je gospodarsko stanje važno pri odlučivanju o tome za koga će glasovati.
“Trump je nastojao sniziti inflaciju, no birači i dalje osjećaju pritisak troškova života”, kazao je. Prema Raosovoj procjeni, američki su birači posebno osjetljivi na rast cijena, uključujući cijene goriva i drugih energenata. “U Hrvatskoj i drugim državama Europske unije spremniji smo prihvatiti više stope inflacije i rast cijena goriva, dok su američki birači osjetljiviji na takva kretanja”, ocijenio je.
Na raspoloženje birača utječu i cijene energenata. Raos je u tom kontekstu spomenuo Trumpove poteze povezane s Rusijom i mogućim promjenama u opskrbi energentima. Takvi bi potezi mogli biti povezani s nastojanjem da se prije izbora stabiliziraju cijene nafte i plina, no pitanje je koliko će u tome biti uspješni i kakvi se interesi pritom isprepleću. Pritom je upozorio na moguće sukobe interesa povezane s poslovnim apetitima pojedinih ulagača bliskih Trumpovoj administraciji i njegovoj obitelji, ističući da motive takvih poteza treba promatrati i u tom kontekstu.
Ocijenio je da demokrati u kampanji najveći naglasak stavljaju na troškove stanovanja i energenata te sve teže podmirivanje životnih troškova. Republikanci, pak, nastoje pridobiti birače isticanjem sigurnosti i energetske politike, uvjeravajući ih da Trumpova administracija može ponuditi rješenja za probleme koji ih najviše pogađaju. Na odluke američkih birača mogla bi utjecati i zbivanja u Europi, smatra Raos. Američka javnost prati događaje na europskom kontinentu, uključujući prosvjede i incidente obilježene nasiljem u Francuskoj. Takvi prizori mogli bi kod dijela birača pojačati osjećaj nesigurnosti i potaknuti ih da se priklone postojećoj vlasti, odnosno da glasuju za očuvanje statusa quo.
Prijevremeno glasovanje traje već tjednima, a bude li izlaznost slična onoj na međuizborima 2022., na birališta bi ove godine moglo izaći više od 100 milijuna Amerikanaca. To je ipak manje od 155 milijuna birača, koliko ih je glasovalo na predsjedničkim izborima 2024. godine.
Prema podacima tvrtke AdImpact, do 12. listopada na političke oglase emitirane u sklopu kampanja potrošeno je rekordnih 3,8 milijardi dolara. Najviše se ulagalo u neizvjesne utrke za Senat u Teksasu, Ohiju i Michiganu. Među najvećim financijerima republikanskih kandidata bio je Elon Musk, koji je za njihovu potporu potrošio oko 366 milijuna dolara.
Izborna povijest pokazuje da međuizbori mogu znatno promijeniti odnos snaga u Kongresu. Na izborima 2010., tijekom mandata demokratskog predsjednika Baracka Obame, republikanci su osvojili 63 dodatna mjesta u Zastupničkom domu i preuzeli kontrolu nad tim domom.
Njihovu uspjehu pridonijeli su slabi gospodarski rezultati i nezadovoljstvo Obaminom reformom zdravstvenog sustava. Demokrati su, međutim, zadržali većinu u Senatu, iako su izgubili šest mjesta. Obama je rezultat opisao kao težak poraz, nakon čega se suočio s republikanskim zahtjevima za znatnim smanjenjem državne potrošnje izvan obrambenog sektora. Osam godina poslije, tijekom Trumpova prvog mandata, demokrati su na međuizborima 2018. osvojili 40 dodatnih mjesta u Zastupničkom domu. Istodobno su u Senatu izgubili dva mjesta u neto iznosu.
Ako demokrati osvoje većinu u Zastupničkom domu, na njegovo bi čelo mogao zasjesti Hakeem Jeffries iz New Yorka, koji trenutačno predvodi demokratsku manjinu u Kongresu. Time bi postao prvi Afroamerikanac na toj dužnosti. Kao predsjednik Doma mogao bi usmjeravati rad odbora prema istragama o Trumpu i njegovim suradnicima, a najavio je i da će demokrati istražiti ono što je nazvao “dosad nezabilježenim razinama korupcije” u Trumpovoj administraciji.
Jeffries je najavio da bi se demokratski zakonodavni prioriteti usredotočili na smanjenje troškova zdravstvene skrbi, hrane, stanovanja, energije i drugih životnih potreba. Ako republikanci zadrže većinu, predsjednik Doma ostat će iz njihovih redova, a tu bi dužnost mogao zadržati aktualni predsjednik Mike Johnson ili preuzeti drugi republikanski zastupnik.
Ako republikanci zadrže kontrolu nad Kongresom, njihovi bi prioriteti mogli uključivati nova smanjenja poreza, znatno povećanje izdvajanja za obranu i daljnje smanjenje socijalnih programa, čime bi se nastavila politika zacrtana Trumpovim zakonom iz 2025. godine, poznatijim kao “One Big Beautiful Bill”.
Utjecaj Bijele kuće
Među utrkama koje privlače pozornost je ona u saveznoj državi New York, gdje republikanski zastupnik Mike Lawler pokušava osvojiti novi mandat u izbornoj jedinici u kojoj je Kamala Harris pobijedila na predsjedničkim izborima 2024. godine. U Nebraski se vodi neizvjesna utrka za upražnjeno mjesto u Zastupničkom domu, dok se poljoprivrednici i prijevoznici suočavaju s naglim rastom cijena goriva povezanim s američkim ratom protiv Irana. Demokrati se nadaju da će republikancima preoteti dva mjesta u Pennsylvaniji i jedno u New Jerseyju.
Osim izbora za Kongres, ove se godine održavaju izbori za guvernere u 39 saveznih država te izbori za zastupnička mjesta u zakonodavnim tijelima gotovo svih saveznih država. Prema podacima Ballotpedije, republikanci trenutačno kontroliraju 55 posto zastupničkih mjesta u tim tijelima, a demokrati 43,8 posto.
Dodatno pitanje koje bi moglo obilježiti izbore je hoće li Trump pokušati utjecati na njihovu provedbu. Izbore u SAD-u organiziraju i nadziru pojedine savezne države. Trump od 2020. godine opetovano tvrdi da su izborne prijevare raširene, iako za takve tvrdnje nema dokaza. Dužnosnici zaduženi za provedbu izbora u saveznim državama i demokrati u Kongresu pripremaju se za moguće pravne sporove ako Trumpova administracija pokuša intervenirati u izborni proces.
