Iza najvećeg domaćeg kreditora, Zagrebačke banke, koji drži četvrtinu bankovnog tržišta stabilnih je devet mjeseci: ostvarena neto dobit dosegnula je 362 milijuna eura, milijun eura, odnosno 0,3 posto više nego u istom razdoblju lani, može se iščitati iz financijskog izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi.

Rast bilježe oba stupa ključna stupa prihoda – od kamata i naknada, dok su troškovi ostali pod kontrolom, gotovo nepromijenjeni. Na razini Grupe, koja osim banke obuhvaća mostarski UniCredit Bank, UniCredit invest, Zane (domaći i onaj u BiH) te UniCredit leasing, dobit je porasla 1,6 posto, na 450 milijuna eura.

Stroga kontrola troškova

Kada se gleda uže poslovanje same Zabe, zasad još nerevidirano, operativni prihodi dosegnuli su 631 milijun eura, što odražava rast od 20 milijuna, odnosno 3,3 posto. Ključni priljev, neto prihod od kamata, na godišnjoj razini porastao je 16 milijuna eura (+3,9 posto) “zahvaljujući snažnoj komercijalnoj aktivnosti i rastu poslovnih volumena”.

Premda istog apsolutnog povećanja, neto prihod od provizija i naknada relativno je porastao još brže, 10,8 posto, na 164 milijuna eura. ‘Podebljavanje’ tih prihoda, objašnjavaju, posljedica je proširenja portfelja novih proizvoda, razvoja inovativnih rješenja i realizacije najsloženijih transakcija na tržištu. Istodobno, prihodi od trgovanja i ostali prihodi smanjeni su za četvrtinu u odnosu na prethodnu godinu, na 36 milijuna eura. Kad je riječ o troškovima, Zaba ostaje pri njihovoj strogoj kontroli – bilježe povećanje od 0,6 posto, na 177 milijuna eura.

S takvom dinamikom priljeva i odljeva, omjer troškova i prihoda – jedan od kritičnih pokazatelja poslovanja za vlasnike, zaključio je treći kvartal na 28,05 posto. Devetomjesečno izvješće navodi da je dobit prije vrijednosnih usklađenja i rezerviranja iznosila 453 milijuna eura, (+4,4 posto), uz istodobni rast rezervacija za loše kredite od 14 milijuna eura “odražavajući i dalje kvalitetan kreditni portfelj i razborito upravljanje rizicima”.

Uprava, na čelu s Daliborom Ćubelom, ističe da “geopolitički rizici i dalje predstavljaju značajan izvor gospodarske i kreditne neizvjesnosti, osobito kroz moguće inflatorne pritiske povezane s rastom cijena energije” dodajući da se nastavljaju “oslanjati na razborite procese odobravanja kredita i upravljanja rizicima.”

Unatoč smanjenju ukupne aktive na 24,9 milijardi eura (-7,4 posto), kreditiranje je nastavilo uzlazni trend. Neto krediti i predujmovi dosegnuli su 13,7 milijardi eura 6,7 posto više nego prije godinu dana, a to je povećanje ostvareno ponajprije kreditiranjem poduzeća i stanovništva. Kretanje depozita nastavilo je odražavati preferencije građana i kompanija da za višak sredstava prvo biraju banke. Depoziti su porasli 11,9 posto, na 20,2 milijarde eura, očekivano, zahvaljujući stanovništvu. Nasuprot tome, depoziti ostalih kreditnih institucija smanjeni su 51,1 posto, na 432 milijuna eura.

Dionica bez veće promjene

S ulaskom u zadnji kvartal godine, ostaje otvoreno koliko će njegovi rezultati odraziti zatezanje makroprudencijalnih mjera središnje banke. Od 1. listopada banke HNB je postrožio regulatorni okvir ograničenjem mogućnosti odobravanja kredita građanima koji premašuju propisane omjere zaduženosti i primanja. Prostor za takve iznimke prepolovljen je: kod stambenih kredita s omjerom otplate i dohotka iznad 45 posto sa 20 na 10 posto, a kod nestambenih kredita s omjerom iznad 40 posto s deset na pet posto.

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

Od balističke zaštite do robotike

Hrvatsko oružje i vojna oprema traže nova tržišta. Sljedeća postaja je Vijetnam

Osvrćući se na taj potez, guverner Ante Žigman nedavno je upozorio da niže kamatne stope povećavaju kreditnu sposobnost građana, ali omogućuju i veće zaduživanje, čime raste njihova izloženost budućim gospodarskim poremećajima pa su stroža pravila usmjerena na ograničavanje rizika pretjeranog rasta kredita. Pritom iznimke nisu potpuno ukinute, nego je njihov dopušteni opseg smanjen. Objava rezultata nije donijela veće promjene na trgovanje Zabinom dionicom na domaćem tržištu kapitala. Vlasnika je promijenilo 1740 dionica, a cijena je porasla 1,28 posto, na 23,8 eura.