Domaći privatni brodari, koji upravljaju flotom od 484 broda i jahte, ostvarili su tijekom 2025. godine bruto prihod od 390,8 milijuna eura, što je rast od 5,8 posto na godišnjoj razini, izvijestili su iz Hrvatske udruge privatnih brodara, a prenosi Hina. Podaci pokazuju uzlet ovog sektora čiji su prihodi u protekle dvije godine skočili za gotovo 30 posto.

Proračunski doprinos

Pozitivan trend pratio je i proračunski doprinos. Ukupna davanja po osnovi poreza i doprinosa dosegnula su 73,2 milijuna eura, što je 8,1 posto više u usporedbi s godinom prije. Doprinos sektora državnom proračunu u posljednje je dvije godine povećan za gotovo 35 posto. Iza tih pokazatelja stoji 381 brodar koji zapošljava 3012 djelatnika, a čak 95 posto klijenata čine inozemni gosti.

“Mali hrvatski brodari danas su mnogo više od jednog segmenta nautičkog turizma. Oni su autentičan hrvatski proizvod, važan gospodarski čimbenik i jedan od najboljih primjera kako se domaća pomorska tradicija može pretvoriti u suvremenu, ekskluzivnu i međunarodno konkurentnu turističku ponudu. Naši brodovi dovode goste visoke platežne moći, produljuju sezonu, zapošljavaju domaće ljude i stvaraju vrijednost koja ostaje u Hrvatskoj. Brojke jasno pokazuju da je riječ o sektoru čiji značaj daleko nadilazi njegovu veličinu”, poručuju iz Udruge privatnih brodara.

Udruga, koja okuplja 264 člana od Istre do Dubrovnika, ističe kako kontinuirano investira u novogradnju i modernizaciju plovila te sve snažnije ulazi u elitni segment luksuznih jahti. No, sektor se suočava s operativnim preprekama. Više od stotinu brodova i dalje nema adekvatan zimski vez jer lučka infrastruktura ne prati potrebe brodara. Kašnjenja infrastrukturnih projekata otežavaju planiranje novih investicija.

EU regulatorni zahtjevi

Sve veći izazov su im europski regulatorni zahtjevi, osobito oni koji se odnose na tehničke standarde, rekonstrukcije plovila i zaštitu okoliša. Neki od tih zahtjeva oblikovani su za drukčije vrste brodova i uvjete plovidbe te ne uzima dovoljno u obzir specifičnosti Jadranskoga mora, hrvatske obale i načina poslovanja domaćih turističkih brodara.

“Njihova primjena bez odgovarajućih prilagodbi, prijelaznih razdoblja i jasnih provedbenih pravila može dovesti u pitanje isplativost ulaganja, pa i opstanak dijela postojeće flote”, upozoravaju iz Udruge. Brodari naglašavaju da očuvanje Jadrana i zaštita okoliša moraju ostati prioriteti, ali apeliraju da se europska pravila provode odmjereno i stručno, kako se domaćim poduzetnicima ne bi nametali nerazmjerni troškovi.