Hrvatske tvrtke sve više traže edukacije iz umjetne inteligencije, menadžmenta i upravljanja ljudskim potencijalima, no ulaganja u razvoj zaposlenika još uvijek ne prate brzinu poslovnih promjena.

Dok su prije dvadesetak godina u fokusu bila specijalistička znanja, danas se sve veći naglasak stavlja na razvoj liderskih kompetencija i primjenu umjetne inteligencije. Prema istraživanju Hrvatske gospodarske komore, 32 posto ispitanih poslodavaca nema predviđen proračun za edukaciju zaposlenika, dok dodatnih 35 posto za tu namjenu izdvaja najviše pet tisuća eura godišnje.

“U mnogim hrvatskim kompanijama, osobito malim i srednjim poduzećima, edukacija je i dalje povremena aktivnost, umjesto dijela poslovne strategije. Pritom nije ključno samo koliko se ulaže, nego mogu li zaposlenici stečena znanja primijeniti i donose li ona konkretne poslovne rezultate”, ističe Krešimir Šimac, suosnivač i direktor Mirakula.

Razvoj umjetne inteligencije mijenja znanja koja se očekuju od menadžera. Uz razumijevanje novih tehnologija i njihove primjene u poslovanju, sve su važnije sposobnosti vođenja ljudi kroz promjene i donošenja kvalitetnih odluka.

Prema Mirakulovu iskustvu, poseban izazov predstavljaju stručnjaci koji prvi put preuzimaju voditeljske pozicije. Iako dobro poznaju svoje područje rada i često su tehnološki pismeni, nedostaju im vještine delegiranja, davanja konstruktivnih povratnih informacija i vođenja zahtjevnih razgovora.