Mali hrvatski brodari, njih 381 s flotom od 484 broda i jahti, u 2025. godini ostvarili su bruto prihod od 390,8 milijuna eura, što je 5,8 posto više nego godinu ranije, a u zadnje dvije godine prihodi tog sektora porasli su za 30 posto, priopćili su u srijedu iz Hrvatske udruge privatnih brodara.

u njemačkoj

Koliko morate zarađivati da biste bili bogati? Objavljeni iznosi za samce i obitelji

Njihove ukupne uplate poreza i doprinosa dosegnule su u tom razdoblju 73,2 milijuna eura, što je rast od 8,1 posto u odnosu na godinu ranije, Prema studiji privatnih brodara, u posljednje dvije godine prihodi sektora povećani su za gotovo 30 posto, a njegov doprinos državnom proračunu za gotovo 35 posto.

Iza ovih rezultata, navodi se u priopćenju, stoji 381 brodar, flota od 484 broda i jahte te 3.012 zaposlenih. Kažu i da im čak 95 posto gostiju dolazi iz inozemstva te da je riječ je o sektoru koji uspješno povezuje stoljetnu pomorsku tradiciju, obiteljsko poduzetništvo, domaću brodogradnju i turističku ponudu visoke dodane vrijednosti.

“Mali hrvatski brodari danas su mnogo više od jednog segmenta nautičkog turizma. Oni su autentičan hrvatski proizvod, važan gospodarski čimbenik i jedan od najboljih primjera kako se domaća pomorska tradicija može pretvoriti u suvremenu, ekskluzivnu i međunarodno konkurentnu turističku ponudu. Naši brodovi dovode goste visoke platežne moći, produljuju sezonu, zapošljavaju domaće ljude i stvaraju vrijednost koja ostaje u Hrvatskoj. Brojke jasno pokazuju da je riječ o sektoru čiji značaj daleko nadilazi njegovu veličinu“, poručuju iz Hrvatske udruge privatnih brodara.

Nedostaje zimskih vezova

Iz te udruge, koja danas okuplja 264 člana od Istre do Dubrovnika, navode i da kontinuirano ulažu u novogradnje, modernizaciju postojećih plovila, podizanje kvalitete usluge te uvođenje suvremenih tehnologija i ekoloških rješenja. Pritom brodari sve snažnije ulaze u segment luksuznih jahti namijenjenih međunarodnom tržištu, gradeći plovila koja svojim dizajnom, opremom, sigurnošću i kvalitetom mogu konkurirati ponudi vodećih svjetskih nautičkih destinacija.

No, brodari se žale na niz izazova koji sve ozbiljnije ograničavaju njihov daljnji razvoj. Tako kažu da više od stotinu brodova još nema odgovarajući zimski vez, dok postojeća lučka infrastruktura često ne prati potrebe i gospodarsku snagu sektora. Smatraju da im odgađanje ključnih infrastrukturnih projekata dodatno otežava poslovanje i planiranje novih ulaganja.

Sve veći izazov predstavljaju im europski regulatorni zahtjevi, osobito oni koji se odnose na tehničke standarde, rekonstrukcije plovila i zaštitu okoliša. Dio tih zahtjeva oblikovan je za drukčije vrste brodova i uvjete plovidbe te ne uzima dovoljno u obzir specifičnosti Jadranskog mora, hrvatske obale i načina poslovanja domaćih turističkih brodara.

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

Od balističke zaštite do robotike

Hrvatsko oružje i vojna oprema traže nova tržišta. Sljedeća postaja je Vijetnam

“Njihova primjena bez odgovarajućih prilagodbi, prijelaznih razdoblja i jasnih provedbenih pravila može dovesti u pitanje isplativost ulaganja, pa i opstanak dijela postojeće flote”, ističe Udruga.

Pritom naglašavaju da zaštita Jadranskog mora, očuvanje okoliša i sigurnost pomorske plovidbe moraju ostati neupitni prioriteti. Međutim, jednako im je važno osigurati da se europski propisi provode razmjerno, stručno i uz uvažavanje stvarnih uvjeta poslovanja, bez nametanja nerazmjernih troškova i tehničkih zahtjeva koji ne donose odgovarajuće koristi.