U Ministarstvu financija još se brusi prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, a usporedno s tim finišira se i Nacrt proračunskog plana koji se prije upućivanja konačnog prijedloga državnog budžeta u Sabor šalje na (pr)ocjenu Europskoj komisiji.

Prema instruktivnim rokovima, taj dokument bi vlade država europodručja trebale proslijediti Bruxellesu do sredine listopada, no Hrvatska je u skupini šest članica koje to tek trebaju učiniti, a Vlada će Nacrt usvojiti idući tjedan.

Među ostalim, s njegovim se dovršetkom čekalo i zbog revizije podataka o BDP-u, koju je DZS objavio u ponedjeljak.

Prizemljena očekivanja

Pri ocjenjivanju tih planova EK razmatra u kojoj mjeri države članice provode specifične preporuke u okviru Europskog semestra, a u slučaju desetak država koje su u “korektivnom režimu”, tj. u postupku prekomjernog deficita (EDP) glavni fokus je na usklađenosti s preporukama u okviru tog postupka. Hrvatska nije u tom krugu zemalja, a prema porukama iz Vlade, i dogodine namjerava ostati u okvirima deficita opće države od tri posto BDP-a.

S obzirom na ukupno geopolitičko okruženje, kao i situaciju u nekim od najvećih država EU poput npr. Francuske (od uličnih prizora do stanja javnih financija koje se očituje i u čak 5-postotnom prinosu na državni dug), u Vladi su dodatno oprezni prema planiranju manjka. To vrijedi i za korištenje klauzule koja omogućuje određeno odstupanje razine deficita vezano uz izdatke za obranu.

U svakom slučaju, za neke proračunske apetite posve je izvjesno da će ostati neispunjeni, odnosno da će se morati prizemljiti. Najnoviji primjer u vezi s tim odnosi se na zahtjeve reprezentativnih sindikata javnih službi (njih 11) iz zdravstva, školstva, znanosti, socijalne skrbi i kulture. U novom krugu pregovora oni su izašli sa zahtjevom za povećanje osnovice od devet posto s početkom 2027., naknadom za prehranu od 65 eura mjesečno, a traže i razgovore o daljnjoj indeksaciji.

Ministar financija Tomislav Ćorić ocijenio je njihove zahtjeve financijski neizvedivima, poručujući kako “Vlada razmišlja o očuvanju kupovne moći plaća”, što znači i znatno manji rast osnovice. Zahtjevi sindikata javnih službi navodno su “teški” oko 1,3 milijarde eura, što je fiskalni učinak koji je teško probaviti s obzirom na stanje proračuna, gospodarsko usporavanje i prilično neizvjesno okruženje.

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

Lokalni porezi

Slično bi mogla proći i neka očekivanja vezana uz porezna rasterećenja. S tim u vezi zahtjevi i apeli u javnosti ponajprije su vezani uz podizanje osnovnog osobnog odbitka u oporezivanju dohodaka (plaća), što nije izravno pitanje središnjeg proračuna, već lokalnih, ali u konačnici se odražava na konsolidirani proračun opće države.

Prilikom rebalansa plana proračuna za 2026. koji je nedavno usvojila Vlada, manjak državnog proračuna iskazan prema nacionalnoj metodologiji smanjuje se u odnosu na izvorni plan za 108 milijuna eura, ali na i dalje visokih oko četiri milijarde eura. U jučer objavljenom stajalištu Povjerenstva za fiskalnu politiku (PFP) o rebalansu upozorava se da se povećanje planiranih prihoda u znatnoj mjeri oslanja na porezne prihode povezane s potrošnjom i ukupnom gospodarskom aktivnošću, što nosi i rizik ostvarenja u slučaju njihova usporavanja. U isto vrijeme povećanje rashoda ponajprije je povezano s višim i nefleksibilnim rashodima za mirovine, plaće i socijalne naknade.

Isto tako, za razliku od središnjeg proračuna deficit lokalne države i izvanproračunskih korisnika se povećava za 173 milijuna eura. Kod lokalnih proračuna on je korigiran s 0,1 na 0,3 posto BDP-a, a povećanje za 131 milijun eura objašnjava se intenzivnijim investicijama uslijed većeg korištenja sredstava EU osiguranih za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Bez strukturnog zaokreta

Ukupno gledano, u Povjerenstvu kojim predsjeda Sandra Krtalić smatraju da rebalans proračuna za 2026. upućuje na “nastojanje očuvanja kratkoročne fiskalne discipline, ali ne pruža dovoljno uvjerljive pokazatelje strukturnog zaokreta prema održivijoj javnoj potrošnji”.

Osiguravanje dugoročne fiskalne održivosti i jačanja otpornosti javnih financija na buduće gospodarske šokove zahtijeva, kažu, uvjerljiviju srednjoročnu putanju smanjenja strukturnog manjka. Među preporukama Vladi ističu i potrebu “sustavnog preispitivanja učinkovitosti i opravdanosti postojećih rashoda te unaprjeđenje transparentnosti i metodologije vrednovanja rezultata javnih investicija”.