Četrnaest metara visok rimski slavoluk, monumentalni natpis uklesan u kamene blokove i raskošni reljefi koji su slavili moć Rimskog Carstva i cara, stoljećima su bili razasuti po zemlji ili ugrađeni u suhozide i zidove kuća u zaseoku Kokani kod Dicma. Božo Kokan, umirovljeni arhitekt, još je kao student na djedovoj njivi, na mjestu gdje su se križale dvije važne rimske ceste, počeo prikupljati kamene ulomke.
Prepoznao je da ukrasi u kamenim zidovima kuće u kojoj je odrastao kriju tragove antičke arhitekture. Kada je prije nekoliko godina prikupio dovoljno fragmenata monumentalnog natpisa, zainteresirao je stručnjake koji su ih proučili i potvrdili njegove sumnje da bi moglo biti riječ o slavoluku cara Trajana. Riječ je o velikom otkriću koje će, potvrdi li se, promijeniti dosadašnje razumijevanje rimske prošlosti.
Ulomci kuhinjske keramike
Na livadi znakovitog katastarskog imena “Vratnice” zatekli smo ekipu arheologa koja drugu sezonu istražuje monumentalnu platformu i pronalazi nove dijelove natpisa, skulptura i reljefne dekoracije. Nalazi potvrđuju postojanje raskošnoga rimskog slavoluka, dok arheolozi još traže konačnu potvrdu da je podignut upravo u čast cara Trajana.
“Ono što mi trenutačno istražujemo zapravo je golema platforma na kojoj je spomenik stajao. Ona je morala biti jako solidno sagrađena jer je nosila masu spomenika, koji je morao biti visok i više od deset metara. Otkrivamo podkonstrukciju građenu od rimskog morta i sitnijeg kamenja, na koju je bio položen masivni pločnik od velikih kamenih blokova, od modraca. Iznad te platforme stajao je sam slavoluk, građen od vrlo kvalitetnog bijelog kamena”, objašnjava voditelj istraživanja prof. dr. sc. Dražen Maršić s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.
U dvije istraživačke kampanje pronađeno je više od 450 novih kamenih ulomaka, među njima dijelovi natpisa i ukrasne plastike. Njima treba pridodati i fragmente koje je Kokan prikupljao desetljećima. Njihov broj, obilježja i položaj građevine na raskrižju važnih rimskih cesta upućuju na carski slavoluk.
Istraživanje vodi tim stručnjaka različitih arheoloških usmjerenja, a na lokalitetu trenutačno rade četiri doktora znanosti. Uz dr. Maršića, tu su i njegov zamjenik dr. Nikola Cesarik, specijaliziran za rimsku vojsku, dr. Krešimir Miljić, stručnjak za rimsku keramiku, te dr. David Štrmelj, čije je područje istraživanja rimska religija u Liburniji. U ekipi su još doktorand Boris Rozić Vašiček te studenti Mirela Grgić i Luka Radovan.

Miljić je doktorirao na keramičkom materijalu pronađenom u grobovima antičkog Zadra, istražujući kako keramika pomaže u razumijevanju pogrebnih običaja, uporabe predmeta i datiranja arheoloških cjelina. Na Vratnici proučava ulomke keramike iz rimske građevine udaljene stotinjak metara, za koju smatraju da je bila u funkciji slavoluka.
“Pronađeni su ulomci amfora, koje su služile za transport prehrambenih proizvoda, zatim fine stolne keramike, među kojom je i afrička crveno premazana keramika. Imamo i ulomke kuhinjske i obične stolne keramike, koje je nešto teže datirati. Za sada nam kao kronološki orijentir dobro dolaze ulomci afričkih amfora i afričke crveno premazane keramike, koji se datiraju u 4. i 5. stoljeće, kao i keramika iz Trajanova i Hadrijanova doba iz 2. stoljeća”, objašnjava Miljić.
Zašto bi rimski car podigao slavoluk upravo u Kokanima? Jedan od ključnih razloga jest položaj lokaliteta na raskrižju dviju važnih rimskih cesta. Jedna je povezivala Salonu s unutrašnjošću, Posavinom i Podunavljem, odnosno područjem dunavskog limesa, jedne od najvažnijih obrambenih granica Rimskog Carstva. Druga je bila dio prometnog pravca koji je od Akvileje preko Balkana vodio prema Draču i dalje prema Konstantinopolu.

Prema pretpostavkama, car Trajan proputovao je kroz Dicmo uoči drugoga dačkog rata 105. godine.
“Među lukama iz kojih je car mogao krenuti iz Italije spominju se Brindisi i Ancona, pri čemu se većina istraživača priklanja Anconi. Na istočnoj obali Jadrana u tom slučaju važnu bi ulogu mogao imati Zadar, odakle se put, prema dosadašnjim pretpostavkama, nastavljao preko Asserije i Burnuma do Salone. Postoji i prikaz Trajana koji napušta Salonu i kreće u unutrašnjost. Naša je pretpostavka da je išao cestom od Salone prema Ekvumu, koloniji rimskih građana, koju nije mogao jednostavno zaobići. Moguće je da se ovdje susreo s dijelom svoje vojske i generalima. Riječ je o važnom raskrižju, što bi mogao biti jedan od razloga zbog kojih je spomenik podignut upravo na ovom mjestu”, kaže Maršić.
Visoki završni dio slavoluka
Trajan je u drugom dačkom ratu slomio Dačko Kraljevstvo na području današnje Rumunjske. Njegove pobjede obilježene su monumentalnim spomenicima, a istraživači smatraju da bi i slavoluk na Vratnici mogao pripadati takvom programu veličanja careve pobjede.
Najvažniji trag za identifikaciju spomenika jest natpis. Dosad je pronađeno oko 60 ulomaka, a arheolozi očekuju da će ih biti još. Različite visine slova upućuju na to da je natpis bio raspoređen u tri reda.
“Natpis je dug oko šest metara s okvirima, točnije šest metara i 66 centimetara, što je iznimno velika dimenzija. Slova u prvom redu visoka su 25 centimetara, a njihova paleografska obilježja, odnosno način na koji su klesana, upućuju na vrlo kvalitetnu izradu. Najljepša rimska kapitala upravo je iz Trajanova vremena. Naš je natpis, prema sačuvanom ulomku, počinjao titulom Imperator. Važno je istaknuti da tu titulu na natpisima nije nosio svaki rimski car. Sljedeća važna titula jest Germanicus, koja se odnosila na vladara koji je ostvario vojnu pobjedu nad Germanima. Ta nam dva epigrafska elementa pomažu u razmatranju o kojem bi caru mogla biti riječ. Trajan je ozbiljan kandidat, ali očekujemo da ćemo pronaći još slova koja bi se mogla nadovezati na ranije ulomke i pomoći nam u konačnoj identifikaciji”, otkriva nam dr. Maršić.

Među ostalim nalazima nalaze se dijelovi profilacija i pilastara različitih dimenzija te ulomci medaljona.
“Najvažniji nalaz ove godine jest fragment vijenca od hrastova lišća u obliku medaljona, na čijem se donjem dijelu jasno vidi kandža orla. Nakon toga pronašli smo dva fragmenta orlovih krila, što podupire pretpostavku da je u središtu vijenca bio orao. On je simbol Jupiterove nebeske vlasti, a ujedno i simbol carske vlasti nad cijelim naseljenim svijetom. Takav emblem susrećemo na carskom novcu, ali i na slavolucima. Svi ti detalji dodatno učvršćuju naše uvjerenje da nismo pogriješili u interpretaciji spomenika”, govori dr. Maršić.
Prošle godine pronađen je fragment skulpture s tragovima draperije i kose, koji bi mogao pripadati Viktoriji, krilatoj božici pobjede. Tijekom ovogodišnje kampanje otkriven je još jedan ulomak koji bi mogao biti dio njezina krila. Viktorije su čest motiv na rimskim slavolucima, često postavljene iznad prolaza. Pronađen je i fragment Erota koji predstavlja personifikaciju godišnjega doba.
“Usporedba s Trajanovim slavolukom u Beneventu posebno je zanimljiva. Ondje se ispod Viktorija nalaze prikazi Erota povezanih s godišnjim dobima, što nam pruža moguću usporedbe pri tumačenju nalaza”, kaže dr. Maršić pritom upozorava da dio rekonstrukcije ostaje preliminaran: “Fragmente vanjskih medaljona doista imamo, ali zasad nemamo tragova njihove dekoracije, tako da je ovo pomalo romantičarska vizija. Postoje i elementi koji bi mogli pripadati arhitektonskim okvirima, a najlogičnije ih je smjestiti ispod medaljona. No dok ne istražimo cjelinu, ne možemo sa sigurnošću govoriti o svim detaljima.”

Iznad monumentalnog natpisa uzdizala se atika, visoki završni dio slavoluka, na čijem je vrhu vjerojatno stajala skulpturalna kompozicija. Njezin izgled zasad ostaje nepoznat. Arheolozima je vrlo zanimljiv i drugi lokalitet na kojem rade, gdje su otkriveni ostaci rimske građevine. Pronađena su dva glavna zida, a na njihovu spoju i ulomak rimskoga nadgrobnog spomenika, ugrađen kao spolij, odnosno ponovno iskorišten građevni materijal. Prema svojim obilježjima, ulomak se može okvirno datirati u kasno 2. ili 3. stoljeće, što upućuje na to da je građevina u koju je ugrađen vjerojatno nastala poslije, možda u 4. stoljeću ili kasnije.
Šira arheološka cjelina
Pronađeni su i ulomci krovnih crjepova, amfora, kuhinjske i stolne keramike. Afrička crveno premazana keramika te ulomci afričkih amfora upućuju na kasnoantičko razdoblje, osobito 4. i 5. stoljeće. Građevina je, prema preliminarnoj procjeni, bila dugačka oko 21 metar i široka oko 11 metara. Prema jednoj od pretpostavki služila je za smještaj i prehranu majstora koji su gradili slavoluk. U kasnijoj fazi možda je bila postaja za beneficiarii consularis, rimske službenike koji su nadzirali prometnice i sigurnost.
Njezina namjena i kronologija zahtijevaju dodatna istraživanja. Na širem području pronađene su i dvije kovanice: jedna iz vremena bizantskog cara Justinijana I., s početka 6. stoljeća, otkrivena tijekom prve kampanje, te kovanica cara Klaudija II. Gotskog iz 3. stoljeća, pronađena u drugoj kampanji uz južni rub platforme. Inače, na užem i širem područja pronađena je velika količina rimskog novca. Vratnica je istraživačima zanimljiva i zbog mogućnosti da se pod zemljom krije šira arheološka cjelina.
“Mislili smo da je Decima naziv za rimsku cestovnu postaju na desetoj milji ceste od Salone. Međutim, sada se pokazuje da to možda nije bila samo putna postaja, ako je uopće bila upravo na tom mjestu, nego manje naselje koje je imalo i svoje groblje, svoju nekropolu i druge sadržaje koji danas još leže pod zemljom i čekaju da budu otkriveni”, kaže Maršić.
Dio grobnih nalaza s tog područja, koji se datiraju od početka 1. do kraja 4. stoljeća, već se nalazi u Arheološkom muzeju u Splitu.
Kokan govori o 45 predmeta povezanih s rimskim grobljem, pronađenih nakon što su radnici kopajući za vinograd naišli na grobove. Predmeti su završili u muzeju, a njihov širi kontekst dugo nije bio poznat. Sada ih je moguće povezati s arheološkim tragovima koji se istražuju na lokalitetu.
Među starijim nalazima posebno je zanimljiv reljef s lavom i ženskim figurama povezanima s Dionizovim kultom. Kokan je pronašao zapis prema kojem je njegov pokojni susjed Jakov Kokan 1953. godine donio takav reljef u Arheološki muzej u Splitu, gdje ga je tadašnji ravnatelj Lovre Katić otkupio i opisao.
“Arheološka znanost nije bila potpuno bez nalaza s ovoga lokaliteta, ali nije se znalo u kakvom su kontekstu pronađeni i nije ih se moglo staviti u širu cjelinu. Priča bez spomenika koji sada istražujemo nije bila potpuna”, objašnjava dr. Maršić. On je s Nikolom Cesarikom i Božom Kokanom objavio preliminarne rezultate istraživanja u radu “Trajanov slavoluk iz Dicma: otkriće i preliminarna analiza”, 2024. godine u časopisu Arheološki radovi i rasprave. Rad donosi argumente na kojima se temelji interpretacija spomenika, a nova istraživanja omogućit će njezinu daljnju provjeru. Dosadašnji nalazi snažno podupiru pretpostavku da je riječ o slavoluku, a sve više indicija upućuje na to da je podignut u čast cara Trajana.
“Velikim smo dijelom sigurni u atribuciju, dok nas nešto ne demantira. Eventualno nas neki novi ulomak natpisa može navesti na zaključak da je ipak riječ o nekom drugom caru. Ali nalazi nam zasad daju ozbiljne argumente da je podignut u Trajanovu čast. Što se samog prostora slavoluka tiče, trebat će nam još najmanje tri ili četiri istraživačke kampanje, možda i više, a to će ovisiti o financijskoj potpori”, ističe voditelj istraživanja. Arheološka istraživanja provode se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Splitsko-dalmatinske županije, uz nadzor Konzervatorskog odjela u Splitu. Ostvarena je i suradnja s Muzejom cetinske krajine.

Kretanje cara u ratnom pohodu
“Najprije moramo istražiti gabarite platforme, vidjeti što se nalazi u njezinoj neposrednoj okolici i gdje su prilazne ceste. Tek nakon toga možemo razmišljati o sljedećem koraku. U arheologiji treba ići polako, korak po korak. No na kraju ćemo sigurno imati veliku izložbu koja će javnosti pokazati značenje ovoga spomenika”, najavljuje dr. Maršić.
Kokan se nada da bi se slavoluk u budućnosti mogao rekonstruirati ili da bi se na lokalitetu mogao urediti muzej na otvorenom, po uzoru na prezentaciju antičkih nalaza u Naroni. Želio bi da ulomci budu izloženi ondje gdje su pronađeni, u uređenom prostoru dostupnom posjetiteljima. Odavno razgrađen i stoljećima skriven pod obrađivanim zemljištem, slavoluk na Vratnici još se ne može sagledati u izvornoj cjelini, ali svaki novi ulomak pridonosi rekonstrukciji.
Dokaže li se da je monumentalni slavoluk na Vratnici doista bio posvećen caru Trajanu, potvrda te pretpostavke otvorila bi mogućnost preciznije rekonstrukcije pravca kojim se rimski car kretao kroz provinciju na ratnom pohodu. Ako se ta veza potvrdi, Vratnica bi mogla zauzeti važno mjesto na međunarodnoj arheološkoj karti.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu