EN DE

Brodomerkur: ostvarena dobit u pričuve

Autor: Sandra Livajić
14. lipanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Ukupni prihod Brodomerkura ostvaren 2006. godine iznosio je 1,52 milijarde kuna, a godinu prije bio je 1,38 milijardi kuna

Na Skupštini dioničara Brodomerkura odlučeno je da se ostvarena dobit nakon oporezivanja u iznosu od 11,12 milijuna kuna stavi u pričuve. Dobit za prošlu godinu gotovo je dvostruko veća od one ostvarene u 2005. godini koja je iznosila 5,8 milijuna kuna. Ukupni prihod Brodomerkura ostvaren lani je 1,52 milijarde kuna, a godinu prije iznosio je 1,38 milijardi kuna, što je povećanje od 9,7 posto u prošloj godini. Prihodi od prodaje iznosili su 1,468 milijardi kuna. Oko 72 posto prometa Brodomerkur ostvari u veleprodaji. Brodomerkur zapošljava 759 radnika. Većinski vlasnik tvrtke je Mirko Grbešić, vlasnik tvrtke Mepas iz Širokog Brijega, s 92,4 posto portfelja dionica, a ostatak otpada na manje institucinalne investitore i male dioničare. Grbešić je prije tri godine otkupio dionice malih dioničara te većinski paket Nove banke od 26 posto. Mepas je vlasnik i Saponije, Koestlina, te Metalca iz Širokog Brijega, a nedavno je prodao paket od 24 posto dionica osječkog Kandita koje je držao Koestlin. U svojoj šezdesetogodišnjoj povijesti Brodomerkur je uvijek bio među 30 “najkompanija”, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji među prvih pet. Sa 4,49-postotnim udjelom u strukturi ostvarenih prihoda 2005. godine “plasiran” je na 167 mjesto među 200 najvećih domaćih izvoznika. Jedina je tvrtka na području Dalmacije koja je preostala iz vremena socijalizma. Po ukupnom prihodu u 2005. godini rangiran je na 27 mjesto među 500 najboljih, a Zavod za poslovna istraživanja svrstao ga je među 50 najboljih domaćih kompanija.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Strateški plan Brodomerkura je još više ojačati i povećati udio na tržištu u trgovačkoj djelatnosti. Težište djelatnosti Brodomerkur namjerava pomicati prema Zagrebu i Slavoniji, a strateški interes tvrtke je izgraditi centralni, distribucijski centar u Zagrebu ili najbližoj okolici. U prošloj godini ojačali su maloprodajnu djelatnost otvaranjem specijaliziranih trgovačkih centara u Šibeniku i Osijeku. Uz veleprodaju i maloprodaju treći poslovni segment Brodomerkura su poslovi inženjeringa koje ova tvrtka uspješno razvija već dvadeset godina. Inženjering očekuje moguće restrukturiranje što će ovisiti o zakonskim odredbama zacrtanim u Pravilniku za obavljanje djelatnosti građenja. Brodomerkur je dobio posao izgradnje objekata sveučilišnog kompleksa mostarskog Sveučilišta u vrijednosti oko 51,13 milijuna eura. Novac osigurava Vlada Republike Hrvatske iz proračunskih sredstava, a za prvu fazu gradnje odobreno je 35,56 milijuna eura. Gradit će se dvije nove zgrade za fakultete mostarskog Sveučilišta: zgradu za administraciju, zgradu za sjedište rektorata, knjižnicu i sportsku dvorana, a rok za završetak radova je tri godine.

Na Skupštini dioničara Brodomerkura odlučeno je da se ostvarena dobit nakon oporezivanja u iznosu od 11,12 milijuna kuna stavi u pričuve. Dobit za prošlu godinu gotovo je dvostruko veća od one ostvarene u 2005. godini koja je iznosila 5,8 milijuna kuna. Ukupni prihod Brodomerkura ostvaren lani je 1,52 milijarde kuna, a godinu prije iznosio je 1,38 milijardi kuna, što je povećanje od 9,7 posto u prošloj godini. Prihodi od prodaje iznosili su 1,468 milijardi kuna. Oko 72 posto prometa Brodomerkur ostvari u veleprodaji. Brodomerkur zapošljava 759 radnika. Većinski vlasnik tvrtke je Mirko Grbešić, vlasnik tvrtke Mepas iz Širokog Brijega, s 92,4 posto portfelja dionica, a ostatak otpada na manje institucinalne investitore i male dioničare. Grbešić je prije tri godine otkupio dionice malih dioničara te većinski paket Nove banke od 26 posto. Mepas je vlasnik i Saponije, Koestlina, te Metalca iz Širokog Brijega, a nedavno je prodao paket od 24 posto dionica osječkog Kandita koje je držao Koestlin. U svojoj šezdesetogodišnjoj povijesti Brodomerkur je uvijek bio među 30 “najkompanija”, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji među prvih pet. Sa 4,49-postotnim udjelom u strukturi ostvarenih prihoda 2005. godine “plasiran” je na 167 mjesto među 200 najvećih domaćih izvoznika. Jedina je tvrtka na području Dalmacije koja je preostala iz vremena socijalizma. Po ukupnom prihodu u 2005. godini rangiran je na 27 mjesto među 500 najboljih, a Zavod za poslovna istraživanja svrstao ga je među 50 najboljih domaćih kompanija.

Strateški plan Brodomerkura je još više ojačati i povećati udio na tržištu u trgovačkoj djelatnosti. Težište djelatnosti Brodomerkur namjerava pomicati prema Zagrebu i Slavoniji, a strateški interes tvrtke je izgraditi centralni, distribucijski centar u Zagrebu ili najbližoj okolici. U prošloj godini ojačali su maloprodajnu djelatnost otvaranjem specijaliziranih trgovačkih centara u Šibeniku i Osijeku. Uz veleprodaju i maloprodaju treći poslovni segment Brodomerkura su poslovi inženjeringa koje ova tvrtka uspješno razvija već dvadeset godina. Inženjering očekuje moguće restrukturiranje što će ovisiti o zakonskim odredbama zacrtanim u Pravilniku za obavljanje djelatnosti građenja. Brodomerkur je dobio posao izgradnje objekata sveučilišnog kompleksa mostarskog Sveučilišta u vrijednosti oko 51,13 milijuna eura. Novac osigurava Vlada Republike Hrvatske iz proračunskih sredstava, a za prvu fazu gradnje odobreno je 35,56 milijuna eura. Gradit će se dvije nove zgrade za fakultete mostarskog Sveučilišta: zgradu za administraciju, zgradu za sjedište rektorata, knjižnicu i sportsku dvorana, a rok za završetak radova je tri godine.

Autor: Sandra Livajić
14. lipanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentari (3)
Pogledajte sve

a zar ti nikada ne izdvojis novac za dobrobit nekog drugog? Pa i americki USAID je izdvoji stotine miliona dolara za razvoj nasih institucija u protklih 15 godina, pa valjda mozemo i mi nesto slicno uciniti i za druge. A da ne kazem da u tom gradu zive desetine tisuca hrvatskih drzavljana.

Da vidiš dalje od svog nosa znao bi zašto izdvajamo.

Zasto mi moramo izdvajat sretstva kad mi nemamo koristi od toga.Pa nije Mostar nas grad,neka ga financiraju bosanci i hercegovci.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close