Umjetna inteligencija već počinje mijenjati globalno tržište rada, a među najizloženijima su mladi koji tek traže prvo zaposlenje, upozorila je direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva.

Govoreći na godišnjim sastancima MMF-a i Svjetske banke u Bangkoku, razvoj umjetne inteligencije opisala je kao „spori tsunami” čije će se posljedice postupno širiti tržištem rada.

DRŽAVNE STIPENDIJE

Država daje 2.660 eura učenicima i studentima: Pravo imaju i oni koji ne studiraju turizam

„Ljudi o kojima prije svega trebamo brinuti su mladi koji ulaze na tržište rada”, upozorila je Georgieva.

Rutinski i repetitivni poslovi, koji su tradicionalno predstavljali početnu stepenicu za mlade radnike, već se smanjuju, dok istodobno raste potražnja za novim vještinama povezanima s umjetnom inteligencijom.

Prema podacima koje je Georgieva iznijela, oko 40 posto poslova u svijetu moglo bi na neki način biti pogođeno umjetnom inteligencijom – dio će biti unaprijeđen tehnologijom, dio izgubiti na vrijednosti, a dio bi mogao nestati.

U razvijenim gospodarstvima taj udio doseže oko 60 posto, dok je u zemljama s niskim dohotkom zasad oko 23 posto.

Niža izloženost siromašnijih država, upozorila je, nije nužno prednost, nego dijelom odražava sporiju dostupnost i primjenu tehnologije.

Mladi ostaju bez prve stepenice u karijeri

Na isti problem upozorio je predsjednik Singapura i supredsjedatelj Jobs Councila Svjetske banke Tharman Shanmugaratnam.

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

„Prva stepenica zaposlenja, vaš prvi posao nakon diplome, sada bilježi manju potražnju”, rekao je.

Prema njegovim riječima, trend je najjasniji u sektorima koji su najizloženiji umjetnoj inteligenciji, posebno u tehnološkoj industriji, ali se počinje širiti i na druga područja.

Shanmugaratnam je upozorio i na podatak da je u SAD-u potražnja za visokoobrazovanim diplomantima pala prvi put u jednom stoljeću, dok se istodobno znatno smanjila premija na plaću koju su tradicionalno donosile fakultetske diplome.

Problem nije samo u gubitku jedne godine prihoda. Mladi koji ne mogu dobiti prvi posao istodobno gube priliku za stjecanje iskustva, praktičnih vještina i napredovanje kroz karijeru.

Zbog toga smatra da države trebaju zajedno s privatnim sektorom razvijati modele koji će mladima omogućiti ulazak na tržište rada, uključujući više praktične nastave, stručne prakse i povezivanja obrazovanja s kompanijama.

MMF upozorava i na problem poreza

Umjetna inteligencija mogla bi promijeniti i način na koji države prikupljaju prihode.

Georgieva je upozorila da se porezni sustavi tradicionalno u velikoj mjeri oslanjaju na prihode povezane s radom.

Ako umjetna inteligencija dovede do gospodarstva s manje rada i više kapitala, države će morati odgovoriti na pitanje kako nadoknaditi eventualni pad poreznih prihoda.

„Ako AI promijeni strukturu tržišta rada i bude manje rada, a više kapitala, što oporezujemo?”, upitala je.

To pitanje postaje posebno važno jer upravo države trebaju financirati obrazovanje, prekvalifikacije i druge programe kojima će stanovništvu pomoći da se prilagodi tehnološkim promjenama.

Georgieva smatra da vlade zato već sada trebaju početi mijenjati obrazovne sustave i prihvatiti da više nije realno očekivati da će osoba jednom stečenu vještinu moći koristiti tijekom cijelog radnog vijeka.

Cjeloživotno obrazovanje, poručila je, postaje nužnost.

U 15 godina na tržište rada stiže 1,2 milijarde mladih

Predsjednik Svjetske banke Ajay Banga upozorio je i na razmjere demografskog izazova koji se odvija istodobno s tehnološkim promjenama.

U sljedećih 15 godina oko 1,2 milijarde mladih ljudi u zemljama u razvoju dosegnut će dob za ulazak na tržište rada.

Prema sadašnjim procjenama, ta bi gospodarstva u istom razdoblju mogla stvoriti samo oko 400 milijuna radnih mjesta.

Banga je naglasio da države imaju važnu ulogu u stvaranju infrastrukture, obrazovanju i poslovnom okruženju, ali da većinu radnih mjesta stvara privatni sektor.

Prema njegovim riječima, privatni sektor u pojedinim gospodarstvima stvara između 75 i 85 posto radnih mjesta.

Istodobno je upozorio da umjetna inteligencija za zemlje u razvoju ne mora predstavljati samo prijetnju. Jednostavnije i dostupnije AI aplikacije mogle bi povećati produktivnost u poljoprivredi, zdravstvu, obrazovanju i malom poduzetništvu.

Obrazovanje se mora prilagoditi

Shanmugaratnam smatra da bi promjene trebale početi već u visokom obrazovanju.

Umjesto sustava dominantno usmjerenog na akademske kvalifikacije, zagovara više praktičnog rada, stručnih praksi i modela u kojima studenti dio obrazovanja provode unutar kompanija.

Mjere kojima su neke vlade tijekom pandemije i globalne financijske krize poticale kompanije na zapošljavanje mladih također više ne bi trebalo promatrati samo kao krizne intervencije.

Prema njegovu mišljenju, takvi poticaji mogli bi postati dio dugoročnih politika kojima se mladima osigurava prva prilika na tržištu rada.

Nitko, međutim, još ne može sa sigurnošću predvidjeti kako će tržište rada izgledati za pet godina.

„Ne možemo danas zamisliti kako će točno izgledati svijet rada za pet godina. Ali možemo pažljivo pratiti što se događa, izvlačiti pouke i, što je najvažnije, djelovati”, zaključila je Georgieva.