Prehrambena sigurnost više nije samo pitanje poljoprivrede i gospodarstva, nego i nacionalne sigurnosti. Kako osigurati dovoljno domaće hrane u vrijeme klimatskih promjena, geopolitičkih kriza i poremećaja na tržištu bilo je jedno od ključnih pitanja konferencije „Od polja do mora” u Dubrovniku, piše HRT.

Na završnom panelu Međuparlamentarne konferencije „Od polja do mora – zajednička vizija za prehrambenu sigurnost i stratešku autonomiju EU-a” raspravljalo se o tome može li država biti dugoročno sigurna i otporna ako u kriznim okolnostima nije sposobna osigurati dovoljno hrane svojim građanima.

VELIKI IPO

Tommy ide na burzu: Nudi do 27 posto vlasništva i želi prikupiti 200 milijuna eura

„Bez poljoprivrednika i ribara nema prehrambene sigurnosti. Svatko od nas mora nešto jesti. Mi želimo da ta hrana na našim stolovima bude domaća, da dolazi kroz kratke lance od polja do stola”, rekla je predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir.

Istaknula je da je potreban zaokret u načinu provođenja poljoprivredne politike jer Hrvatska, dok izvozi sirovinu, a uvozi gotove proizvode, gubi dodanu vrijednost.

Dio sigurnosnih ulaganja žele usmjeriti i na proizvodnju hrane

Odbor za poljoprivredu predložio je da se strateška poljoprivredno-prehrambena i ribarstvena infrastruktura prepozna kao kritična infrastruktura važna za nacionalnu sigurnost i otpornost.

Time bi se otvorila mogućnost da se određena ulaganja u proizvodnju, preradu, skladištenje, logistiku i kontinuitet opskrbe hranom financiraju u okviru sigurnosnih ulaganja država.

NATO saveznice obvezale su se da će do 2035. za obrambene i sigurnosne potrebe izdvajati pet posto BDP-a. Najmanje 3,5 posto namijenjeno je osnovnim obrambenim potrebama, dok se do 1,5 posto BDP-a može odnositi na šira ulaganja povezana s kritičnom infrastrukturom, civilnom pripravnošću i otpornošću.

Prijedlog Odbora jest da se dio prehrambene infrastrukture, ako zadovoljava kriterije kritične infrastrukture i otpornosti, uključi upravo u tu kategoriju.

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

Petir je navela da su za taj prijedlog dobili potporu Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva obrane.

Strah od manje novca za poljoprivredu

Konferencija je održana uoči pregovora o novom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine.

Prema procjenama koje iznosi saborski Odbor za poljoprivredu, aktualni prijedlog značio bi oko 22 posto manje sredstava za poljoprivredu i oko 60 posto manje za ribarstvo u odnosu na sadašnji okvir.

Riječ je o prijedlogu o kojem pregovori još nisu završeni.

Aindrias Moynihan, predsjednik Zajedničkog odbora za poljoprivredu i hranu irskog parlamenta, rekao je da nova Zajednička poljoprivredna politika mora poljoprivrednicima omogućiti održivo poslovanje i perspektivu za sljedeću generaciju.

„Žele znati da je poljoprivreda održiva, da se na kraju dana računica isplati i da će postojati budućnost ne samo za njih nego i za njihovu djecu, sljedeću generaciju, kao i za njihove ruralne zajednice”, rekao je Moynihan.

Hrvatska ima više mladih poljoprivrednika od prosjeka EU-a

Jedan od problema hrvatske poljoprivrede ostaje nedostatak radne snage, posebno kvalificiranih radnika.

Dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku Tomislav Vinković upozorio je da postoje visokoproduktivni proizvođači koji bi mogli širiti proizvodnju, ali ih u tome ograničava nedostatak specijalizirane radne snage.

Problem vidi i u nedostatku odgovarajuće obrazovanih poljoprivrednih i prehrambenih tehničara te stručnjaka koji bi mogli pratiti razvoj modernih gospodarstava.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek rekao je da mladi poljoprivrednici čine oko 14 posto nositelja gospodarstava u Hrvatskoj, dok je europski prosjek oko 12 posto.

Cilj je, rekao je, povećavati taj udio i osigurati mladima financijska sredstva za preuzimanje i razvoj poljoprivrednih gospodarstava.

Žele zabraniti prodaju ispod proizvođačke cijene

Jedna od tema bila je i jačanje položaja domaćih proizvođača u odnosu na trgovačke lance i uvoznu konkurenciju.

Petir je ponovno istaknula prijedlog da se prodaja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ispod proizvođačke cijene proglasi nepoštenom trgovačkom praksom.

Takva prodaja prema sadašnjem zakonskom okviru sama po sebi nije definirana kao nepoštena trgovačka praksa, zbog čega ju nije moguće sankcionirati samo na toj osnovi.

Turizam kao tržište za domaće proizvođače

Na konferenciji je istaknuto i da bi turizam mogao biti važnije tržište za domaću poljoprivredu.

Predsjednica Županijske komore HGK Dubrovačko-neretvanske županije Nikolina Trojić ponovno je predložila izgradnju većeg logističko-distributivnog centra na području županije.

Takav bi centar prikupljao robu manjih proizvođača koji sami nemaju mogućnost distribucije te organizirao opskrbu hotela, velikih turističkih sustava i drugih kupaca.

Zaključak konferencije bio je da su poljoprivrednicima potrebni stabilna i predvidiva Zajednička poljoprivredna politika i dostatno financiranje te da prehrambena sigurnost mora uključivati domaću proizvodnju, strateške i operativne zalihe i infrastrukturu koja omogućuje opskrbu stanovništva i u kriznim okolnostima.