Telekom operatore nerijetko se promatra samo kroz naočale velikih zarada od prometa, ili rastućih cijena usluga. Manje su u fokusu njihovi društveno odgovorni projekti, a upravo jedan od takvih, hvale vrijednu CyberGuard konferenciju, treću godinu u nizu zajedno s Centrom za sigurniji internet organizirao je A1 Hrvatska.

Konferencija je to koja okuplja domaće i međunarodne stručnjake iz područja online sigurnosti, kibernetičke sigurnosti, obrazovanja, civilnog sektora, tehnologije i regulative. U središtu ovogodišnjega programa bili su izazovi koje donosi ubrzani razvoj umjetne inteligencije: od novih prijetnji djeci na internetu, do kibernetičke sigurnosti tvrtki.

Posebnu podršku ove je godine dalo Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske, a na otvaranju su uz domaćine Dejana Turka, predsjednika Uprave A1 Hrvatska i A1 Slovenija Dejana Turka, i Tomislava Ramljaka, voditelja Centra za sigurniji internet, govorili i predstavnici institucija Europske unije te Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Moćna, ali bez kompasa

Posebno je emotivan govor održala Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu, ispričavši priču majke čija je kći počinila samoubojstvo nakon dugog razdoblja maltretiranja putem društvenih, a počinila ga je upravo na način kako su joj “preporučivali” u zlonamjernim porukama.

”Tehnologija nema moralni kompas. Umjetna inteligencija jednako je moćna u rukama onih koji žele stvarati dobro kao i u rukama onih koji je žele zloupotrijebiti. Naša djeca odrastaju u svijetu u kojem fotografija više nije dokaz istine, a glas koji čujemo preko telefona ne mora pripadati osobi koju volimo. Zato ih moramo učiti da kritički promišljaju i ono što vide i čuju.

U A1 Hrvatska sigurnost smatramo sastavnim dijelom povezanosti koju omogućujemo. Kroz dugogodišnju suradnju s Centrom za sigurniji internet pomažemo djeci, roditeljima i nastavnicima da se snađu u digitalnom svijetu, a tvrtkama svojim znanjem i rješenjima za kibernetičku sigurnost pomažemo zaštititi podatke i poslovanje”, poručio je u svom govoru Dejan Turk istaknuvši i da moramo dobro paziti s kim danas komuniciraju naša djeca “s druge strane žice” – sa svojim vršnjakom ili algoritmom.

Važnu prezentaciju na temu kako umjetna inteligencija mijenja rizike s kojima se suočavaju djeca, u uvodnom je predavanju objasnio Federico Becchetti, zamjenik voditelja Odjela za zločine nad djecom u Interpolu, poslije kojeg je nastupio Ratko Mutavdžić, viši direktor za savjetovanje javnog sektora na globalnoj razini u Microsoftu, osvrnuvši se na to kako se organizacije mogu prilagoditi ubrzanim tehnološkim promjenama i ojačati kibernetičku sigurnost…

jednostavnije korištenje

Jednim klikom do usluge, ali kome se obratiti kad nastane problem?

Kaić s velikom misijom

Dok jedni zaboravljaju stare vještine, na Murteru ih prenose na nove generacije

Iznio je pritom i zanimljive podatke… Ako je Internet kroz 20 godina ubrzao generiranje profita do razine 1,4 bilijuna dolara, strukturalno transformiravši pritom 41 posto sektora – neki su pritom ostali netaknuti poput rudarenja čije udvostručenje prihoda u tom razdoblju nije bilo povezano sa samim internetom – umjetna inteligencija pretendira da u dvostruko kraćem razdoblju od deset godina podigne prihode za 4,7 bilijuna dolara te da pritom utječe na strukturalnu transformaciju čak 71 posto sektora.

Dramatični podaci IWF-a

Koliko god se tehnologija razvija, toliko se neke njene loše strane ne brišu, posebno u pogledu štete koja se nanosi djeci, pa su iz britanske neprofitne organizacije Internet Watch Foundation (IWF), koja s interneta uklanja materijale seksualnog zlostavljanja djece, u prvih šest mjeseci 2026. pronašli 6310 takvih slika izrađenih umjetnom inteligencijom, 40 posto više nego u cijeloj 2025., a na čak 98 posto njih prikazane su djevojčice. Ngaire Alexander, voditeljica Hotlinea u IWF-u, govorila je o tome kako se mijenja seksualno zlostavljanje djece na internetu te kako se takvi materijali mogu prijaviti.

”Kad govorimo o sigurnosti djece na internetu, često prvo pomislimo na tehnologiju, platforme, algoritme, umjetnu inteligenciju i zakone. No ne smijemo zaboraviti odnos koji gradimo s djecom. Dobna granica može odrediti kada dijete smije koristiti društvene mreže, ali odnos povjerenja utječe na to hoće li nam reći što ga muči. Djeca moraju znati da nam se mogu obratiti bez straha od osude ili kazne, čak i kada su pogriješila. Zato je, uz zaštitne mjere i digitalnu pismenost, važno da ih slušamo i razgovaramo s njima o onome što doživljavaju online”, naglasio je Tomislav Ramljak.

Nove prijetnje i ubrzan razvoj umjetne inteligencije predstavljaju rizik i za poslovanje tvrtki, što potvrđuju podaci CERT-a, koji je u 2025. obradio 1513 kibernetičkih incidenata, 35,9 posto više nego godinu ranije. Zato je na CyberGuardu A1 Hrvatska okupio poslovne korisnike i partnere koji su razmijenili iskustva o tome kako iskoristiti potencijal umjetne inteligencije, a istodobno smanjiti nove sigurnosne rizike koje ona donosi.

Stručnjaci iz tvrtki Podravka, Infigo, King ICT i NLB Lease&Go raspravljali su o tome kako umjetnu inteligenciju uvesti u poslovanje, a da tvrtke pritom ne postanu ranjivije, dok je Tomislav Vazdar iz savjetodavne tvrtke Riskoria govorio o autonomnim AI agentima kao novom alatu napadača. Pritom je istaknuo da je materijalna šteta uzrokovana kibernetičkim kriminalom, prema podacima MUP-a, iznosila više od 16 milijuna eura u prvih šest mjeseci ove godine.

Konferencija CyberGuard još je jednom ukazala na nužnost partnerstva civilnog, poslovnog i državnog sektora u stvaranju sigurnog i odgovornog digitalnog okruženja. Zloporabe, pritom, nisu razlog da se djecu potpuno odvoji od tehnologije, jer bi im se po istoj logici onda branio izlazak iz kuće jer se događaju prometne nesreće, već su, kako je to dobro istaknuto, poziv na to da ih se uvodi u taj svijet postepeno i primjereno dobu, uz pomno praćenje i razgovore na temu doživljenog u online svijetu.