Zagreb bi porez na nekretnine mogao povećati za 60 posto, s dosadašnjih pet na osam eura po četvornom metru godišnje, što je najviša stopa koju dopušta zakon.
Prijedlog je u četvrtak na dnevnom redu Gradske skupštine i tek treba biti izglasan.
Ako bude prihvaćen, vlasnik oporezive nekretnine od 60 četvornih metara umjesto dosadašnjih 300 plaćao bi 480 eura godišnje, odnosno 180 eura više. Za 80 četvornih metara godišnji bi porez porastao s 400 na 640 eura, a za 100 četvornih metara s 500 na 800 eura.
Povećanje se, međutim, ne odnosi na sve vlasnike nekretnina.
Tko neće plaćati veći porez
Porez na nekretnine ne plaća se na stan ili kuću koji služe za stalno stanovanje, kao ni na nekretnine koje se dugoročno iznajmljuju za stanovanje.
Zakonom je propisano da se nekretnina smatra dugoročno iznajmljenom ako je u određenom poreznom razdoblju na temelju ugovora o najmu iznajmljena najmanje deset mjeseci.
Povećana zagrebačka stopa odnosila bi se ponajprije na prazne nekretnine te stanove i kuće koji se koriste za kratkoročni najam.
Gradonačelnik Tomislav Tomašević ranije je objasnio da Grad povećanjem poreza želi dio nekorištenih stanova potaknuti prema tržištu dugoročnog najma.
Grad navodi da je oko 55.000 stanova prazno
O mogućim učincima nove porezne politike na tržište stanovanja, načinu korištenja dodatnih prihoda te razlozima zbog kojih su cijene nekretnina u Hrvatskoj toliko visoke u emisiji HRT-a ‘U mreži Prvog’ govorili su zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet, predsjednica Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina Komore Zagreb pri HGK Lana Mihaljinac Knežević i ekonomski analitičar Damir Novotny.
Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet rekao je za HRT da se, prema podacima o potrošnji električne energije na koje se Grad poziva, u Zagrebu oko 55.000 stanova smatra praznima.
Zagreb ukupno ima oko 350.000 stanova, pa bi to značilo približno svaki šesti stan.
Grad istodobno procjenjuje takozvani stambeni jaz na oko 38.000 stambenih jedinica te očekuje da bi veće porezno opterećenje barem dio vlasnika moglo potaknuti da nekretnine ponude za dugoročni najam.
Predsjednica Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina pri HGK Lana Mihaljinac Knežević upozorava, međutim, da podatak o praznim stanovima ne pokazuje koliko je tih nekretnina uopće spremno za stanovanje i iznajmljivanje.
Dio može imati neriješene imovinsko-pravne odnose ili zahtijevati znatna ulaganja, zbog čega tek treba vidjeti koliko će povećanje poreza stvarno povećati ponudu stanova za najam.
Hoće li veći porez spustiti cijene stanova i najma?
Ekonomski analitičar Damir Novotny ne očekuje da bi samo povećanje poreza moglo znatnije promijeniti cijene nekretnina.
Smatra da je glavni problem ograničena ponuda u odnosu na veliku potražnju, posebno u Zagrebu, te da bi porez dugoročno trebalo snažnije povezivati s tržišnom vrijednošću nekretnine.
Mihaljinac Knežević upozorava i da pada broj transakcija jer je sve manje nekretnina koje si prosječan građanin može priuštiti. Posebno nedostaje novogradnje, dok je na tržištu najma najveća potražnja za manjim stanovima.
Grad zasad ne planira zbog toga smanjivati porez na dohodak
Povećanje poreza na nekretnine otvorilo je i pitanje hoće li Zagreb istodobno smanjiti porez na dohodak.
Korlaet je takvu mogućnost odbacio, navodeći da bi povećani porez na nekretnine Gradu trebao donijeti oko šest milijuna eura, dok gradske vlasti procjenjuju da će Zagreb u 2027. zbog državne porezne reforme imati oko 85 milijuna eura manje prihoda.
Dio tog smanjenja povezan je s ukidanjem poreza na mirovine od početka 2027. Grad je ranije također procjenjivao gubitak prihoda na oko 85 milijuna eura.
Korlaet je rekao da Grad podržava porezno rasterećenje umirovljenika, ali da u takvim okolnostima mora proračun za 2027. planirati uz manje prihode i rast troškova.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu