Hrvatska je od ulaska u Europsku uniju u odnosu uplata u europski proračun i sredstava koja je iz njega primila u plusu za gotovo 22 milijarde eura, izjavio je u Saboru premijer Andrej Plenković.

Podnoseći godišnje izvješće o radu Vlade, Plenković je istaknuo i da Hrvatska privodi kraju provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kroz koji joj je ukupno na raspolaganju 10 milijardi eura.

NOVI POSAO

Dalekovod s partnerima dobio posao od 19,9 milijuna eura: U središtu Tirane gradit će podzemnu trafostanicu

Dosad je isplaćeno 7,3 milijarde eura, dok je za preostalih 2,7 milijardi eura krajem rujna Europskoj komisiji upućen završni objedinjeni zahtjev za plaćanje.

Isplata tog novca još nije završena. Europska komisija najprije mora ocijeniti završni zahtjev, a prema pravilima Mehanizma za oporavak i otpornost posljednja plaćanja trebala bi biti provedena do kraja godine.

Ostala dva od ukupno 406 pokazatelja

Prema podacima Vlade i Ministarstva financija, Hrvatska je do 31. kolovoza u propisanim rokovima u cijelosti ostvarila 404 od ukupno 406 reformskih i investicijskih pokazatelja iz NPOO-a.

Preostala dva ostvarena su djelomično te bi trebala biti dovršena izvan izvornog roka NPOO-a.

Jedan od njih odnosi se na izgradnju i obnovu osnovnih škola za jednosmjensku i cjelodnevnu nastavu, pri čemu je Vlada za dovršetak projekata osigurala i dodatni novac iz državnog proračuna.

Od ukupnih deset milijardi eura hrvatskog NPOO-a, oko 5,8 milijardi eura čine bespovratna sredstva, a 4,2 milijarde zajmovi.

izostaju rezultati?

Problem možda nije u tome koliko radite, nego kako radite

bez njih teško možemo

Svi ih koristimo, a što ako nam sutra drastično podignu cijene?

Slijede pregovori o novom europskom proračunu

Plenković je u Saboru najavio i novu rundu pregovora o tome koliko će Hrvatska moći koristiti iz europskog proračuna nakon 2027. godine.

Europsko vijeće sastaje se 15. i 16. listopada, a jedna od glavnih tema bit će novi Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2028. do 2034. godine.

Irsko predsjedništvo Vijeća EU-a 10. listopada predstavilo je novu pregovaračku osnovu za budući proračun.

Prema tom prijedlogu, ukupni europski proračun bio bi manji od prvotnog prijedloga Europske komisije, ali bi se relativno snažnije zaštitila tradicionalna područja poput kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike.

Plenković je rekao da je novi prijedlog za Hrvatsku financijski povoljniji od početnog prijedloga Europske komisije iz srpnja 2025. te da će se Vlada nastaviti zalagati za sredstva za kohezijsku politiku, poljoprivredu i ribarstvo.

Konačan dogovor još nije postignut. Za novi sedmogodišnji proračun potrebna je jednoglasna suglasnost svih 27 država članica, a cilj je politički dogovor postići do kraja ove godine kako bi novi programi mogli krenuti početkom 2028.