Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ove će godine za naknade plaća tijekom bolovanja morati izdvojiti 64,2 milijuna eura više nego što je prvotno planirao.

U izvornom financijskom planu HZZO-a za 2026. za naknade tijekom privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad bilo je predviđeno 320 milijuna eura. Rebalansom se taj iznos povećava na 384,2 milijuna eura, odnosno za 20,1 posto.

ZAGREBAČKA BURZA

Crobexi porasli drugi tjedan zaredom: Končar privukao 6,8 milijuna eura, jedna dionica skočila 13,7%

To se može vidjeti u službenom prijedlogu izmjena financijskog plana HZZO-a za 2026., koji je Vlada uputila u saborsku proceduru.

HZZO izravno objasnio zašto trošak raste

U obrazloženju rebalansa HZZO kao razlog povećanja od 64,2 milijuna eura navodi zakonske izmjene iz 2025. kojima su povećani najniži i najviši iznosi naknade za bolovanje.

Najniži mjesečni iznos za puno radno vrijeme povećan je sa 110,36 na 353,15 eura, dok je najviši iznos povećan s 565,04 na 995,45 eura.

Najviša naknada tako je povećana za 430,41 euro mjesečno, odnosno za oko 76 posto, dok je najniža više nego utrostručena.

Novi iznosi primjenjuju se od kolovoza 2025. godine. HZZO ih je tada i službeno objavio uz obrazloženje zakonskih izmjena.

Rebalans, dakle, ne donosi novo povećanje naknada za bolovanje. On pokazuje koliko će prava povećana prošle godine zapravo stajati tijekom cijele 2026.

Kaić s velikom misijom

Ovaj mali brod čuva veliko blago koje ne smijemo izgubiti

konkurentska prednost

“Hrvatske tvrtke ne trebaju izmišljati nove tehnologije, već ih primijeniti bolje od drugih”

Koliko danas radnik može dobiti kada ode na bolovanje?

Visina naknade ovisi o razlogu bolovanja, njegovu trajanju i plaći odnosno osnovici osiguranika.

Kod uobičajenog bolovanja zbog bolesti ili ozljede prvih 42 dana naknadu u pravilu snosi poslodavac, dok nakon toga trošak prelazi na HZZO.

Kada je naknada na teret HZZO-a, ona kod standardnog bolovanja iznosi:

• 70 posto osnovice za prvih šest kalendarskih mjeseci neprekidnog bolovanja
• 80 posto osnovice nakon isteka šest mjeseci.

Istodobno, za puno radno vrijeme vrijedi najviši mjesečni iznos od 995,45 eura, osim u slučajevima u kojima zakon propisuje drukčije.

HZZO na svojim službenim stranicama detaljno navodi način obračuna, limite i iznimke.

Primjerice, ako bi 70 posto radnikove osnovice iznosilo 1.200 eura, kod standardnog bolovanja koje tereti HZZO neće dobiti 1.200 eura, nego najviše 995,45 eura za puni mjesec i puno radno vrijeme.

S druge strane, propisani najniži mjesečni iznos za puno radno vrijeme iznosi 353,15 eura.

Nije svako bolovanje isto

Važno je da limit od 995,45 eura ne vrijedi jednako za svaku vrstu privremene nesposobnosti za rad.

Primjerice, kod komplikacija u trudnoći te njege bolesnog djeteta mlađeg od sedam godina naknada iznosi 100 posto osnovice, ali uz propisani mjesečni limit.

Kod priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti isplaćuje se 100 posto osnovice bez tog najvišeg ograničenja.

Upravo za tu zasebnu kategoriju HZZO rebalansom osigurava još 3,2 milijuna eura, pa planirani iznos raste s 35,3 na 38,5 milijuna eura. Zavod navodi da je razlog veće izvršenje tijekom prvih sedam mjeseci 2026. godine.

Što ako bolovanje traje dulje od šest mjeseci?

Kod standardnog bolovanja nakon šest mjeseci neprekidne privremene nesposobnosti naknada raste sa 70 na 80 posto osnovice, i dalje uz propisani limit.

Postoji, međutim, i pravilo za izrazito duga bolovanja.

Ako je osiguranik zbog iste dijagnoze bez prekida na bolovanju dulje od 18 mjeseci, naknada se u pravilu smanjuje na 50 posto posljednje isplaćene naknade.

Od toga postoje zakonske iznimke, među ostalim kod liječenja zloćudnih bolesti, hemodijalize i još nekih propisanih stanja. Sve iznimke HZZO navodi u svojim pravilima o privremenoj nesposobnosti za rad.

Detaljna pravila za bolovanje i dugotrajnu privremenu nesposobnost

Rast troška ne znači da je broj bolovanja skočio 20 posto

Povećanje planiranog rashoda s 320 na 384,2 milijuna eura ne znači da je broj bolovanja u Hrvatskoj porastao za 20 posto.

Sam HZZO u obrazloženju povećanje glavne stavke povezuje sa zakonskim izmjenama kojima su podignute najniža i najviša naknada.

Zbog toga sada za ista prava treba izdvojiti znatno više novca nego prema prvotnom planu.

Šire gledano, rebalansom ukupni rashodi HZZO-a rastu za oko 202,3 milijuna eura, na nešto više od 7,24 milijarde eura. Zavod u obrazloženju navodi da su u prvom polugodištu 2026. rashodi rasli brže od prihoda, pri čemu su upravo povećane naknade za bolovanja jedan od razloga većih izdataka.