Nuklearna elektrana Krško (NEK) je i tijekom ljetnih ekstremnih uvjeta zadržala visoku operativnu učinkovitost, izvijestili su iz NEK napominjući kako je elektrana ključan čimbenik za osiguravanje inercije, a time i stabilnosti elektroenergetskog sustava u široj regiji.

GRAD VARAŽDIN

Krajem godine veća božićnica, a početkom iduće i više mirovine

Kako se navodi u objavi na internetskim stranicama NEK-a, elektrana pokriva 20 posto potrošnje električne energije u Sloveniji i 16 posto u Hrvatskoj. Istodobno je ključan čimbenik za osiguravanje inercije, a time i stabilnosti elektroenergetskog sustava u široj regiji, što je potvrđeno i tijekom ovogodišnjih toplinskih valova.

Proizvodnja električne energije u NEK-u krajem rujna, kako su naveli, bila je manja od jedan posto od planirane. Ove godine, kada nije predviđen remont, proizvodni plan iznosi 6,015 milijardi kilovatsati električne energije.

U priopćenju se navodi kako su stručnjaci ovogodišnje hidrološke sušne uvjete svrstali na četvrto mjesto u povijesti mjerenja te kako je posebnost ovog ljeta bila istodobna pojava niskih vodostaja i iznimno dugotrajnih toplinskih valova. Posljedično su i temperature rijeka bile ekstremno visoke, odnosno dosegnule su najviše vrijednosti od početka mjerenja 1950. te su se penjale i do 30 °C.

NEK je, kako se ističe, uz pomoć sustava rashladnih tornjeva te svih ostalih raspoloživih sustava i komponenti elektrane većinu vremena održavao rad na punoj snazi. Zbog poštivanja okolišnih ograničenja elektrana je od 6. do 14. kolovoza radila s 80-postotnom snagom, a od 14. do 18. kolovoza 2026. godine s 90-postotnom snagom.

Iz NEK-a napominju i kako se zbog toplinskih valova povećala potrošnja električne energije, a europski elektroenergetski sustavi suočavali su se s rekordnim opterećenjima. Stabilni i pouzdani proizvodni izvori s velikim rotirajućim masama, kakav je i NEK, djeluju kao amortizeri poremećaja u mreži te održavaju stabilan napon i frekvenciju elektroenergetske mreže čak i pri iznenadnim promjenama.

Smanjenje broja takvih izvora i njihova zamjena obnovljivim izvorima poput solarnih i vjetroelektrana, ističe NEK, smanjuju fizičku sposobnost sustava da se odupre naglim promjenama frekvencije koje nastaju zbog neravnoteže između proizvodnje i potrošnje električne energije.

Već više od četiri desetljeća NEK je, naveli su, ključni element osiguravanja inercije, a time i stabilnosti elektroenergetskog sustava u široj regiji. To je, kako su istaknuli, ponovno potvrđeno tijekom ovogodišnjih toplinskih valova.

konkurentska prednost

“Hrvatske tvrtke ne trebaju izmišljati nove tehnologije, već ih primijeniti bolje od drugih”

Što se događa?

Tisuće novih sigurnosnih rupa, a premalo vremena za reakciju

Svojom operativnom stabilnošću i kontinuiranim rastom rezultata, koji se temelje na kvalitetno obavljenom radu i bogatom stručnom iskustvu, NEK je, istaknuli su, učvrstio svoje mjesto i ugled u zemlji i svijetu te stvorio iznimne koristi za oba elektroenergetska sustava.

“Suočavanje s klimatskom i energetskom krizom ponovno je pokazalo da svaka država mora osigurati odgovarajuću razinu energetske samodostatnosti i odgovarajuću energetsku mješavinu kojom može iskoristiti vlastite potencijale i prednosti. U našem okruženju nuklearna energija ima važno mjesto u takvoj energetskoj strukturi”, navodi se u objavi na internetskim stanicama NEK-a.

U priopćenju NEK-a se navodi da je generator te nuklearne elektrane prvi put sinkroniziran s elektroenergetskom mrežom prije 45 godina, 2. listopada 1981. Ranije iste godine, u svibnju, elektrana je postala nuklearni objekt unošenjem goriva u reaktor, a u rujnu je prvi je put uspostavljena samoodrživa lančana reakcija. Nakon sinkronizacije započeo je probni rad, a 1983. godine i komercijalna proizvodnja električne energije.