Oni koji su nekad bili problematični, očito to više nisu, no oni koji su nekad bili dobri učenici, postaju “rizični”. Tako bi se ukratko mogao sažeti razvoj događaja na obvezničkom tržištu koji sugerira da je Italija postala “dobar učenik”, a Francuska “problematičan”. Vidimo to već nekoliko tjedana na tržištima. Događa se dosad nezamislivo. Prvi put u ovome stoljeću prinos na francuske obveznice povremeno skače iznad talijanskog. Začudno, posebno stoga što Italija ima najviši omjer javnog duga u odnosu na BDP (139%), a plaća manju kamatnu stopu od Francuske. Francuska ima omjer duga od 119 posto BDP-a, ali svejedno plaća dug više od Italije. Ne samo od Italije, već i od Hrvatske. Hrvatski desetogodišnji prinos je na razini od oko 4,13 posto i još nije probio višegodišnje rekorde, a tržište Hrvatsku trenutačno ne kažnjava kao Francusku. Cijela priča govori u široj paradigmi – tržište zapravo kažnjava Emmanuela Macrona.
Desetljetna vladavina predsjednika Emmanuela Macrona pretvorila je Francusku u najslabiju kariku Europe, piše Bloomberg, pozivajući se na intervju s ministrom financija Rolandom Lescureom i podatke francuskog Revizorskog suda o troškovima mjera za prevladavanje kriza. Usporavanje gospodarskog rasta, rastući javni dug i politička nestabilnost potkopavaju povjerenje investitora u Francusku. Vlada bez parlamentarne većine sada mora usvojiti proračun koji bi trebao uvjeriti financijska tržišta da su vlasti sposobne stabilizirati javne financije. Na početku Macronova predsjedništva francuska vlada ublažila je radno zakonodavstvo i smanjila poreze za tvrtke. Gospodarstvo je raslo za više od dva posto, dok su nezaposlenost i proračunski deficit bili u padu.
Međutim, planovi za povećanje poreza na gorivo 2018. izazvali su prosvjede “žutih prsluka”. Vlasti su izdvojile više od deset milijardi eura za porezne olakšice i plaćanja namijenjena smirivanju situacije. Troškovi su se potom dodatno povećali zbog pandemije i energetske krize. Prema podacima Francuskog revizorskog suda koje je citirao Bloomberg, mjere protiv krize i poticaji vezani uz pandemiju koštali su oko 190 milijardi eura od 2020. do 2022., dok su mjere tijekom energetske krize iznosile 72 milijarde eura. Sve to itekako ima veze i reflektira se i na Hrvatsku. Za početak, Francuska je drugo najveće gospodarstvo Europske unije s udjelom od 15,9 posto. Osim toga, sve je intenzivnija hrvatska robna razmjena s Francuskom. Ukupna robna razmjena s Francuskom je 2025. iznosila gotovo 2,1 milijardu eura. Izvoz je dosegao 633,4 milijuna eura, što je porast od 11 posto u odnosu na godinu prije, dok je uvoz iznosio gotovo 1,4 milijardi eura.
Također, euro ove godine gubi vrijednost i početkom tjedna potonuo je na najnižu razinu u 17 mjeseci, što je povezano s problemima Francuske, što bi moglo biti u središtu sljedeće dužničke krize. Razlika između francuskih desetogodišnjih obveznica i referentnih njemačkih prinosa proširila se na gotovo 160 baznih bodova početkom tjedna, podsjećajući na krizu eura prije 15 godina. Razlika se u utorak značajno smanjila (ispod 130 baznih bodova), ali to je novo upozorenje da je situacija napeta, što utječe i na europsku valutu. Analitičari Bank of America procjenjuju da bi svako dodatno povećanje razlike od deset baznih bodova između francuskih i njemačkih obveznica moglo značiti pad eura u odnosu na dolar od 0,4 posto.
Za nadati se je da se ipak neće dogoditi crni scenarij koji bi mogao okrznuti i Hrvatsku. Počne li se širiti premija za rizik među državama eurozone, rast referentnih europskih prinosa prenijet će se i na cijenu po kojoj se zadužuju Hrvatska, banke i domaće tvrtke.
