Između onoga što ljudi u Hrvatskoj smatraju dostojnom plaćom i onoga što većina stvarno zarađuje postoji velika razlika, pokaz
alo je nedavno istraživanje. Nova anketa tvrtke Alma Career Croatia, pod čijim je okriljem portal MojPosao, utvrdila je da 50 posto anketiranih smatra kako je za dostojanstven život potrebno između 2000 i 2500 eura mjesečno, dok svaki četvrti granicu postavlja na najmanje 2500 eura. U anketi je sudjelovalo više od 500 ljudi.
Porasla očekivanja
U odnosu na isto ispitivanje prije dvije godine, očekivanja su porasla. Raspon od 2000 do 2500 eura danas je najčešći izbor, zbog čega možemo pretpostaviti da rast troškova života sve više pomiče i granicu plaće koja omogućuje financijsku sigurnost. U 2024. godini sudionici ankete na stranici MojPosao poručili su da dostojanstvena plaća ne bi smjela biti manja od 1500 eura, a danas je željeni iznos viši. Postavlja se pitanje li 2000 eura doista nova granica dostojanstvenog života u Hrvatskoj ili je riječ o iznosu koji je većini zaposlenih i dalje nedostižan?
Vrijedi pogledati koliko hrvatski građani doista zarađuju. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj u srpnju 2026. iznosila je 1540 eura. No prosjek ponekad može dati iskrivljenu sliku jer ga podižu vrlo visoke plaće manjeg broja ljudi. Zato je za razumijevanje koliko zarađuje tipičan zaposleni korisnije pogledati medijalnu plaću. Medijalna plaća je iznos koji se nalazi točno na sredini kada sve plaće poredamo od najniže do najviše. U srpnju 2026. ta je granica iznosila 1346 eura, čak 194 eura manje od prosječne plaće. Iznosi od 2000 i 2500 eura u stvarnosti su prilično udaljeni od plaće koju većina građana zaradi. Upitan kako komentira rezultate ankete ekonomski analitičar Predrag Bejaković kazao je: “Mi često mislimo da su naše plaće jako niske i s obzirom na naše cijene – zaista jesu niske. No kada se gleda naša produktivnost, naše plaće su jako visoke. U zemljama poput Poljske i Mađarske, plaće su niže nego naše.”
Prema Eurostatu, produktivnost rada po zaposlenoj osobi u Hrvatskoj u 2025. godini bila je oko 15 posto ispod prosjeka EU-a. Upravo zato Bejaković upozorava da očekivanja o visini plaća treba promatrati u kontekstu produktivnosti hrvatskog gospodarstva i mogućnosti poslodavaca da ih financiraju. Bejaković smatra da su velika očekivanja građana prirodna, ali ističe da pritom moraju biti svjesni objektivnih ekonomskih okolnosti zbog kojih poslodavci takva povećanja plaća ne mogu isplatiti. Bejaković upozorava da velika očekivanja o plaćama treba promatrati kroz ono što gospodarstvo realno može podnijeti.
“U ljudskoj prirodi je jednostavno pomisliti: ‘ja imam pravo na plaću od 2000 eura.’ Nitko od nas nema pravo na takvu plaću. Mi imamo obavezu da zaradimo tih 2000 eura. Dakle, nitko nam nije dužan dati taj iznos ako to ne može”, kazao je ekonomski analitičar i dodao kako se često zanemaruje stvarni trošak rada za poslodavca.
Prelijevanje u porast cijena
“Ako imate neto plaću od 2000 eura, onda ukupni trošak rada za poslodavca znatno veći zbog poreza i doprinosa. Slijedom navedenog, mislim da je to zasad nemoguće i da nema baš prostora za nekakav značajniji rast plaća u dogledno vrijeme, ali jasno mi je na neki način da građani žele kvalitetniji život”, izjavio je Bejaković. Prema njegovu mišljenju, nema puno prostora za nagli rast plaća.
“Ako imate veliki porast plaća, onda se to neminovno prelijeva u porast cijena, a novi ciklus cijena traži ponovno povećanje plaća i nastaje jedna inflacijska spirala”, rekao je Bejaković.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu