Hrvatski građani trebali bi od početka 2027. dobiti mogućnost ulaganja u dionice, obveznice i fondove bez poreza na prinose. Hrvatski investicijski račun (HIR) zamišljen je kao alat za uključivanje većeg broja malih ulagatelja i povezivanje štednje s tržištem kapitala. No u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) upozoravaju da porezno oslobođenje samo po sebi neće biti dovoljno, dok u središnjoj banci ističu da prelazak dijela građana u ulaganja ne znači nužno odljev depozita iz bankovnog sustava.

Prema prijedlogu zakona, svaki hrvatski građanin će moći imati jedan račun i tijekom života na njega uplatiti najviše 200 tisuća eura, odnosno 250 tisuća eura ako u prvih pet godina ne povlači novac. Kapitalna dobit, dividende i kamate bit će oslobođene poreza, a ulagat će se moći u dionice, obveznice, instrumente tržišta novca te UCITS fondove i ETF-ove iz Hrvatske i inozemstva.

Petina portfelja domaća

Prijedlogom je predviđeno i da nakon prve godine najmanje 20 posto portfelja bude povezano s Hrvatskom. Bilo bi moguće prenijeti i postojeće vrijednosne papire, što će pojednostavniti prelazak na HIR, ali otežati procjenu koliko je njime doista privučeno novog kapitala.

Na Zagrebačkoj burzi uvjereni su da će interes biti velik, osobito zbog mogućnosti prijenosa postojeće imovine i aktivnog trgovanja bez obračuna poreza na kapitalnu dobit. Kao referencu navode Sloveniju, u kojoj je sličan račun uveden početkom ove godine, a prema njihovim procjenama dosad ga je otvorilo gotovo 20 tisuća građana.

“HIR je zamišljen upravo kao mehanizam kojim bi se dio postojeće značajne štednje građana, koja se danas u velikoj mjeri nalazi u bankovnim depozitima, postupno usmjerio prema financijskim instrumentima”, ističu iz ZSE-a.

Hrvatski model bio bi među porezno izdašnijima u Europi, sudeći prema prijedlogu zakona koji je u parlamentarnoj proceduri. Britanski ISA nudi potpuno oslobođenje, ali uz godišnji limit uplata od 20 tisuća funti. Kod švedskog ISK-a umjesto poreza na svaku ostvarenu dobit postoji godišnje paušalno oporezivanje iznad neoporezivog praga, dok mađarski TBSZ potpuno oslobođenje donosi tek nakon pet godina. Hrvatski prijedlog za osnovnu pogodnost ne predviđa ni godišnji paušal ni obvezno razdoblje držanja.

Ipak, otvoreno je pitanje hoće li HIR privući građane koji dosad nisu ulagali ili će ga u početku ponajprije koristiti postojeći ulagači i osobe s većom štednjom. Prema važećim poreznim pravilima, kapitalna dobit u Hrvatskoj ne oporezuje se nakon dvije godine držanja, pa dugoročnom ulagaču u akumulirajući ETF nova pogodnost ne donosi jednaku korist kao aktivnijem ulagaču, primatelju dividendi ili osobi koja češće mijenja portfelj.

U HUB-u upozoravaju da porezna pogodnost jest važan poticaj, ali “sama po sebi nije dovoljna”. Za uspjeh će, navode, biti presudni jednostavnost korištenja, transparentni troškovi, kvalitetne informacije, dovoljno širok izbor instrumenata i financijska pismenost. Posebno je važno da HIR “ne ostane proizvod namijenjen samo postojećim ulagateljima ili građanima s većom financijskom imovinom”.

Kupujete online?

Dosta vam je upisivanja broja kartice? Stiže jednostavniji način plaćanja

promo

Koliko vrijedi dobar internet? Cijena, kvaliteta i ulaganja pod povećalom

Britansko iskustvo pokazuje da povlašten račun ne mora građane automatski usmjeriti prema dionicama. Prema podacima organizacije Quoted Companies Alliance, oko 300 milijardi funti nalazi se u gotovinskim ISA računima. Bivša britanska ministrica financija Rachel Reeves (koju je u srpnju naslijedio John Healey) svojedobno je najavila da će se od 2027. osobama mlađima od 65 godina godišnji limit za gotovinske ISA račune smanjiti s 20 tisuća funti na 12 tisuća funti. Ukupni godišnji ISA limit ostat će 20 tisuća funti, čime se želi potaknuti mlađe štediše da preostalih osam tisuća funti usmjere u ulaganja. Financijski stručnjaci, međutim, upozoravaju da nesklonost riziku i nedovoljna financijska pismenost mogu ograničiti prelazak s gotovinske štednje na ulaganja.

Banke još kalkuliraju

Slična prepreka postoji i u Hrvatskoj. Ako otvaranje računa bude složeno, naknade visoke, a ponuda proizvoda nerazumljiva, ni potpuno porezno oslobođenje neće biti dovoljno za masovniji ulazak malih ulagatelja. Važnu ulogu zato će imati mogućnost jednostavnih i automatskih mjesečnih uplata, kao i ukupni trošak računa.

U Udruzi banaka zasad ne mogu procijeniti koliko će banaka ponuditi investicijski račun od početka 2027. Ističu da nije riječ o klasičnom bankovnom računu, nego o investicijskom računu kod ovlaštenog posrednika, pa će svaka banka samostalno odlučiti hoće li ga uvrstiti u ponudu. Digitalno otvaranje, povezivanje s postojećim računom i automatske mjesečne uplate ovisit će, kažu, o konačnim propisima i tehnološkim rješenjima posrednika. U HUB-u još ne mogu procijeniti ni visinu naknada, premda će upravo one odlučivati o isplativosti ulaganja manjih iznosa.

Depozite i ulaganja u HUB-u ne smatraju proizvodima koji se međusobno isključuju. Depoziti služe građanima kojima su važni sigurnost, jednostavnost i dostupnost novca, dok ulaganje, kažu, podrazumijeva tržišni rizik i mogućnost većeg prinosa u duljem razdoblju. HIR smatraju dodatnom mogućnošću za razvoj investicijske kulture, a ne proizvodom koji treba promatrati samo kroz odljev bankovnih depozita.

U Hrvatskoj narodnoj banci upozoravaju na važnu razliku između depozita pojedinca i ukupnih depozita u sustavu. “Ako građanin, primjerice, kupi dionicu od drugog domaćeg subjekta, njegov se depozit smanji, ali se istodobno povećava depozit prodavatelja. Na razini cijelog bankovnog sustava riječ je prvenstveno o prijenosu depozita između računa, a ne o njihovu nestanku”, rekli su nam u središnjoj banci.

Drugi test bit će može li HIR donijeti više od povećanja prometa i cijena postojećih vrijednosnih papira. Na Zagrebačkoj burzi smatraju da bi ključan razvojni učinak nastao ako veća baza ulagatelja potakne nove inicijalne javne ponude (IPO), dokapitalizacije i izdanja korporativnih obveznica. Podsjećaju da su tijekom 2025. na burzi provedena tri IPO-a te da su izdanja državnih vrijednosnih papira pokazala interes građana i apsorpcijski potencijal tržišta. “Proširivanje baze investitora omogućit će lakši plasman dionica u inicijalnim javnim ponudama”, ocjenjuju na Burzi.

HIR će uspjeti samo ako ulaganje učini jednostavnijim, pristupačnijim i jeftinijim, a ne samo neoporezivim. Broj otvorenih računa pritom neće biti dovoljan pokazatelj. Pravi test bit će koliko je građana prvi put počelo redovito ulagati, koliko ih je dio svoje depozita preusmjerilo u financijske instrumente te koliko su novog kapitala prikupile hrvatske kompanije. Tek će ti podaci pokazati je li država mobilizirala štednju ili je postojećim ulagateljima uglavnom odobrila novu poreznu pogodnost.