Rasprodaja državnih obveznica ponovno se zahuktala, a prinosi na dugoročni američki dug dosegnuli su najviše razine od 2002. Ulagače istodobno brinu inflacijski pritisci, visoki javni dug i neizvjesnost povezana s ratom u Iranu, dok dodatni pritisak stvaraju snažni američki gospodarski podaci, objavio je Financial Times. Prinos na 30-godišnje američke državne obveznice u srijedu je porastao čak 0,09 postotnih bodova, na 5,73 posto. Time se dodatno povećava trošak zaduživanja američkih kućanstava i kompanija. Prinosi na obveznice i njihove cijene kreću se u suprotnim smjerovima, pa rast prinosa znači pad vrijednosti postojećih izdanja.

Pritisak i na Europu

Pritisak se proširio i na europska tržišta državnog duga. Prinosi francuskih i talijanskih obveznica porasli su oko 0,15 postotnih bodova. Francuski desetogodišnji prinos dosegnuo je 4,91 posto i ponovno se približio najvišoj razini od 2002. godine, dok tržište sve glasnije upozorava na održivost francuskih javnih financija.

“Francuska bi mogla biti prva, ali neće biti posljednja”, rekao je Akshay Singal, iz Citija. Prema njegovim riječima, ključno pitanje nisu samo takozvani bond vigilantesi, nego i (ne)vjerodostojnost proračunskih politika u mnogim zemljama.

Na tržištu dionica obnovljena rasprodaja obveznica također je povećala nervozu. Stoxx Europe 600 u jednom je trenutku bio u minusu 0,9 posto, dok su terminski ugovori na S&P 500 i Nasdaq 100 pali 0,5, odnosno 0,8 posto. Oba su indeksa pritom ranije ovog tjedna dosegnula rekordne razine. Jedan od ključnih okidača novog vala prodaje bio je ponovni rast cijena nafte. Brent je poskupio 1,2 posto, na 101,72 dolara po barelu. Viša cijena energije dodatno pojačava inflacijske pritiske, čime se smanjuje prostor središnjim bankama za labaviju monetarnu politiku. Rast prinosa prelijeva se i na tržište nekretnina: prosječna kamata na 30-godišnje fiksne hipotekarne kredite u SAD-u porasla je na 7,49 posto, najviše u tri godine.

‘Značajno jeftine’

Euro je, pod pritiskom zabrinutosti oko francuskih javnih financija, oslabio još 0,8 posto prema dolaru. Istodobno su i britanski prinosi snažno porasli: desetogodišnji prinos na britanske državne obveznice povećao se 0,1 postotnih bodova, na 5,48 posto.

Dio ulagača ipak smatra da bi, nakon ovogodišnjeg pada cijena obveznica, dugoročni dug uskoro mogao postati privlačan. John Stopford iz Ninety Onea ocijenio je da bi, ako se rasprodaja nastavi, obveznice mogle postati “značajno jeftine”, dok bi prinos od gotovo šest posto na 30-godišnje američke obveznice predstavljao vrlo atraktivnu priliku.