Europska komisija upozorila je države članice da bi veliki rezovi budućeg europskog proračuna mogli ugroziti ulaganja u konkurentnost, energetsku infrastrukturu, obranu, istraživanje i koheziju.
Komisija je za razdoblje od 2028. do 2034. predložila proračun od gotovo dva bilijuna eura, odnosno oko 1,26 posto bruto nacionalnog dohotka Europske unije.
No nekoliko najvećih neto uplatiteljica traži znatno manji iznos.
Šest država traži rezove
Njemačka, Danska, Nizozemska, Austrija, Finska i Švedska posljednjih mjeseci zatražile su smanjenje predloženog proračuna za stotine milijardi eura.
Njemačka je ranije predlagala rez od oko 400 milijardi eura, a zemlje koje podupiru smanjenje tvrde da je povećanje europske potrošnje teško opravdati u trenutku kada i nacionalni proračuni trpe veliki pritisak.
Istodobno žele da se veći dio raspoloživog novca usmjeri na obranu, sigurnost, konkurentnost, inovacije i migracije.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u Europskom parlamentu upozorila je da bi velika smanjenja mogla pogoditi upravo prioritete oko kojih su se države članice već složile.
Za regije i države 865 milijardi eura
Prema prijedlogu Komisije, oko 865 milijardi eura bilo bi usmjereno kroz nacionalne i regionalne partnerske planove.
Od toga bi oko 450 milijardi bilo namijenjeno gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, a oko 300 milijardi eura potporama poljoprivredi.
Komisija tvrdi da bi novi sustav trebao pojednostaviti sadašnju strukturu fondova i državama omogućiti veću fleksibilnost u raspoređivanju novca.
Oko 450 milijardi za konkurentnost i istraživanje
Jedan od najvažnijih novih stupova proračuna odnosi se na konkurentnost, istraživanje i inovacije.
Komisija za taj širi paket predviđa oko 451 milijardu eura.
U njemu bi Europski fond za konkurentnost povezivao ulaganja u čistu tranziciju, digitalne tehnologije, biotehnologiju, obranu i svemir, dok bi novi program Obzor Europa raspolagao s oko 175 milijardi eura.
Za usporedbu, aktualni Obzor Europa za razdoblje 2021.–2027. ima proračun od oko 93,5 milijardi eura.
Hrvatska eurozastupnica Nikolina Brnjac upozorila je da povećanje fondova samo po sebi neće biti dovoljno ako novac ostane koncentriran u malom broju država.
Prema podacima koje je iznijela, šest država članica koristi oko 70 posto sredstava Obzora Europa.
„Konkurentnost moramo graditi u svim državama članicama“, poručila je, zatraživši veću geografsku ravnotežu u raspodjeli budućih sredstava.
Za obranu, sigurnost i svemir 131 milijarda
Veliki rast predviđen je i za obranu i sigurnost.
U okviru budućeg Fonda za konkurentnost Komisija planira oko 131 milijardu eura za obranu, sigurnost i svemir, što bi bilo oko pet puta više nego u aktualnom proračunskom razdoblju.
Financiranje vojne mobilnosti trebalo bi se povećati deset puta.
Komisija želi povećati i ulaganja u prekogranične energetske projekte, a financiranje energetske infrastrukture kroz Instrument za povezivanje Europe trebalo bi se višestruko povećati.
Gotovo 400 milijardi eura za buduće krize
Novi proračun predviđa i puno veću financijsku rezervu za buduće krize.
Komisija je predložila novi mehanizam koji bi državama članicama u velikim krizama mogao omogućiti gotovo 400 milijardi eura zajmova.
Argument Bruxellesa je da su postojeće pričuve posljednjih godina često bile potpuno potrošene zbog prirodnih katastrofa, poremećaja u poljoprivredi, migracija i drugih nepredviđenih događaja.
Von der Leyen smatra da bi smanjenje proračuna upravo sada ograničilo mogućnost EU-a da odgovori na nove sigurnosne, gospodarske i energetske izazove.
Pregovori će, međutim, biti zahtjevni jer novi višegodišnji financijski okvir zahtijeva dogovor svih 27 država članica, uz suglasnost Europskog parlamenta.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu