Europa mora znatno smanjiti ovisnost o uvozu nafte i plina te povećati proizvodnju i potrošnju čiste električne energije, poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u Europskom parlamentu.
Od kraja veljače cijene plina u Europi porasle su 140 posto, cijene dizela udvostručile su se, a uvoz fosilnih goriva Uniju je stajao dodatnih oko 100 milijardi eura, bez povećanja količine energije koju je Europa dobila.
„Sve dok Europa ovisi o nafti i plinu, naš je prosperitet izložen događajima na koje ne možemo utjecati. Uvozom fosilnih goriva uvozimo i šokove i krize koji s njima dolaze“, rekla je von der Leyen u raspravi uoči sastanka Europskog vijeća 15. i 16. listopada.
Ruski plin pao s 45 na 12 posto
Von der Leyen podsjetila je da je prije četiri godine oko 45 posto europskog uvoza plina dolazilo iz Rusije.
Danas je taj udio smanjen na oko 12 posto, a predsjednica Komisije najavila je da ga EU želi dodatno smanjivati.
U govoru je rekla da će ruski plin „do kraja godine biti na nuli“. Formalni europski plan postupnog ukidanja ruskih energenata ipak razlikuje vrste dobave: uvoz ruskog LNG-a trebao bi završiti do kraja 2026., dok je za potpuni prekid uvoza ruskog plina cjevovodima krajnji rok studeni 2027.
Istodobno više od 70 posto električne energije u EU-u danas, prema podacima Komisije, dolazi iz domaćih čistih izvora, odnosno obnovljivih izvora i nuklearne energije.
Šest puta više kapaciteta čeka priključak
Europa je tijekom prošle godine instalirala više od 80 gigavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora.
Problem je, međutim, što gotovo šest puta više kapaciteta još čeka priključenje na elektroenergetsku mrežu.
Von der Leyen zato je ponovno pozvala na ubrzavanje ulaganja u mreže, brže priključivanje novih projekata i razvoj sustava za skladištenje električne energije.
Vjetar i sunce prošle su godine prvi put proizveli više električne energije nego svi fosilni izvori zajedno.
Struja čini manje od četvrtine ukupne potrošnje
Komisija smatra da proizvodnja čiste električne energije nije dovoljna ako se istodobno ne poveća i njezina uporaba.
Električna energija trenutačno čini manje od 25 posto ukupne finalne potrošnje energije u Europskoj uniji.
Cilj je taj udio do 2040. godine približno udvostručiti.
Prema procjeni Komisije, veća elektrifikacija gospodarstva, prometa i grijanja mogla bi smanjiti godišnji europski račun za uvoz fosilnih goriva za čak 260 milijardi eura.
Komisija bi u idućim mjesecima trebala predstaviti dodatne mjere kojima želi potaknuti tu promjenu.
Nova zajednička nabava energije
Bruxelles priprema i kratkoročne mjere za ublažavanje energetskog pritiska.
Komisija će pokrenuti novu radnu skupinu za objedinjavanje potražnje za energijom među državama članicama.
Ideja je nadograditi model zajedničke nabave koji je EU već koristio nakon smanjenja isporuka ruskog plina. Umjesto samo povezivanja kupaca i dobavljača, Komisija želi objediniti potražnju te angažirati tržišnog operatora za zajedničku kupnju.
Pokrenut će se i strateški dijalog s europskim rafinerijama kako bi se smanjili troškovi i osigurala dovoljna opskrba, uključujući potrebe obrambenog sektora.
G7 pušta 100 milijuna barela iz rezervi
Dodatnu kratkoročnu pomoć tržištu trebala bi donijeti odluka zemalja G7 da iz kriznih rezervi puste 100 milijuna barela dizela i sirove nafte.
Puštanje zaliha trebalo bi trajati nekoliko mjeseci, a cilj je smirivanje cijena nakon poremećaja na Bliskom istoku.
Von der Leyen upozorila je da visoke cijene već stvaraju velik pritisak na kompanije i kućanstva te da bi se situacija mogla dodatno pogoršati tijekom zime.
Komisija zato zagovara ciljane mjere za najugroženija kućanstva i industrije, ali se protivi općim subvencijama za sve potrošače.
Dugoročan odgovor, poručuje Bruxelles, trebao bi biti smanjivanje uvozne ovisnosti i veće oslanjanje na električnu energiju proizvedenu u Europi.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu