Za natječaj stadiona Maksimir primjenjuje se Pravilnik HKA, a koji Pravilnik u čl. 5. i čl. 55. propisuje sudjelovanje zainteresirane javnosti prije samog tog postupka, kao i tijekom tog postupka, ali ne i nakon što se objave rezultati.

Konkretno, ovo sudjelovanje je predviđeno kroz organizaciju radionica, okruglih stolova, seminara i javne promocije stručne i opće javnosti u fazi pripreme natječaja, a što je prema tom Pravilniku „participacija zainteresirane javnosti“.

Naručitelj se u ovom postupku iz nepoznatog razloga odlučio ne primijeniti niti jedan od ovih načina sudjelovanja zainteresirane javnosti u pripremi natječaja. Time se doveo u situaciju da je tek nakon što je javno objavio obavijest o rezultatima po prvi puta „dobio“ povratne informacije šire javnosti (ne samo stručne).

Iz navedenog se može doći do zaključka da bi ova okolnost mogla biti osnova za poništenje cijelog natječaja od strane Naručitelja, a sve zbog primjene l. 298. st.1.t.2. Zakona o javnoj nabavi (ZJN) obzirom da bi uvjeti natječaja mogli biti drugačiji da je provedeno ispitivanje javnosti po čl. 5. i 55. Pravilnika HKA.

Kada zapravo završava postupak

Sad nakon što protekne rok za žalbu na ovu obavijest o rezultatima, time neće postati izvršna buduća odluka o odabiru. Dakle, nije presudno hoće li se danas uložiti žalba, jer postupak završava kasnije odlukom o odabiru nakon pregovaranja i na tu odluku prema čl. 408. ZJN postoji pravo žalbe i tada tek završava postupak.

Prema ZJN pravo na žalbu osim natjecatelja ima i DORH, ali to ne znači da država ima obavezu žalbe prema svom Sporazumu sa Gradom, kasnije kada će država razmatrati svoju suglasnost na odluku o odabiru od strane Grada.

Do izvršnosti te odluke o odabiru, naručitelj također može odlučiti o poništenju tog natječaja ako će za to postojati razlozi.

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

promo

Inin projekt proizvodnje zelenog vodika ulazi u ključnu fazu

Sporazum Grada i države

Ovaj natječaj je poseban po tome što je on pokrenut nakon Sporazuma Grada Zagreba i Republike Hrvatske koji je sklopljen u veljači 2025. godine.

Utjecaj ovog Sporazuma na provedbu natječaja je značajan iz razloga što prema čl. 307. ZJN ako naručitelj mora imati suglasnost drugog tijela, tada se smatra da je ugovor sklopljen kad dobije tu suglasnost. U ovom slučaju suglasnost upravo daje država jer je zato i sklopljen njihov Sporazum. Stari ZJN propisuje rok od 90 dana za ovu suglasnost, a novi ZJN ima rok od 30 dana.

Prema tekstu tog Sporazuma nije definirana obaveza države dati suglasnost na svaki odabir Grada Zagreba, ako prije toga npr. nije bilo žalbe. U tom smislu, ostaje otvorenim pitanje hoće li ili ne država dati suglasnost. To ovisi o tome u kojoj mjeri će država razloge „javnosti“, „struke“, „statike“ i sl. prije toga smatrati relevantnim za svoju odluku.

Što se tiče razloga „financije“, to u ovoj proceduri nije moguće sada znati, jer ovaj natječaj jamči jedino cijenu projektiranja i to 12,9 mil eur, dok je ona važnija cijena, a to je cijena građenja sada nemoguća za formalnu procjenu. Ta će se cijena znati kad završi natječaj za izvođača radova, tako da je i procjena projektanta sada u ovoj fazi „legalna“, iako kasnije može biti i znatno veća, što će isto tako biti ispravno.

Nije moguće zaključiti da država ovdje nastupa u poziciji suda koji ispituje proceduru, država je ovdje u poziciji suinvestitora koji je ovaj stadion utvrdio „sportskom građevinom od nacionalnog interesa“.