EN DE

Rakar ‘sklonio’ Vukovića kao prokurista Druge fundacije, ali mnoga pitanja ostaju bez odgovora

Autor: Siniša Malus
01. listopad 2026. u 15:33
Podijeli članak —
23.09.2023., Rovinj - Weekend Media Festival 2023. Panel - Kaj te briga. Ana Bacic, Dijana Kladar, Irena Kajganic, Marko Rakar. Photo: Matija Habljak/PIXSELL

Vuk Vuković je jedan od suvlasnika Druge fundacije, donedavno prokurist, a Orca fond je najveći financijer (imatelj obveznice) Druge fundacije iako je kao svoju strategiju ulaganja navodio ulaganja isključivo u SAD-u.

Neposredno nakon objave nedavne informacije o uhićenju Vuka Vukovića u SAD-u, oglasio se poznati informatički stručnjak i poduzetnik Marko Rakar, s kojim je Vuković poslovno povezan kroz tvrtku Druga fundacija SPV d.o.o. Vuković u toj tvrtki ima manjinski vlasnički udio od 10 posto te je bio formalno upisan kao prokurist.

Rakar je u objavi na Facebooku napisao da je za probleme s američkim pravosuđem saznao tek iz medijskih izvještaja, nakon čega je odmah poduzeo konkretne pravne korake i pokrenuo postupak opoziva Vukovićeve prokure te njegova brisanja iz hrvatskog sudskog registra. I doista, 25. rujna Vuković je i formalno brisan s pozicije prokurista.

Osim suvlasničkog udjela, između tvrtki postoji i izravna financijska spona. Vukovićev hedge fond ORCA Bason Fund LP vlasnik je 37,8 posto obveznica koje je Druga fundacija izdala tijekom 2024. godine – Rakar je pritom jasno naglasio da izvan toga ne postoje nikakvi drugi poslovni odnosi, bilo s Vukovićem osobno, bilo s društvima koja su s njim povezana.

‘Prokuru nije operativno izvršavao’

Objašnjavajući situaciju u tvrtki, Rakar je istaknuo da Vuković već godinu i pol dana živi u New Yorku te da povjerenu prokuru nikada nije operativno izvršavao niti je na bilo koji način bio uključen u svakodnevno poslovanje Druge fundacije. Upravo je zato, kako navodi, odmah po saznanju donio odluku o njegovu opozivu. Naglasio je i da se poslovanje tvrtke odvija potpuno neometano, da se svi postupci koje vode protiv banaka nastavljaju prema planu, a obveze prema klijentima i dalje se izvršavaju bez ikakvih zastoja ili promjena.

Posebnu pažnju skrenuo je na spomenute obveznice u kojima Vukovićev fond ima značajan udio. Rakar ističe da te obveznice dospijevaju na naplatu 6. veljače 2029. godine te da trenutna zbivanja oko fonda ORCA i pravni postupak u SAD-u nemaju nikakav utjecaj na njihovu sudbinu i stabilnost.

Zanimljiv je pogled na stvarnu vlasničku strukturu Druge fundacije – 66 posto vlasničkog udjela neizravno drži izraelski državljanin Haim Nagar, Nikola Kleut 24 posto i Vuk Vuković 10 posto. To je zanimljiv podatak i zbog uloge Marka Rakara, koji se u javnosti najčešće povezuje s Drugom fundacijom. Na službenoj internetskoj stranici Druge fundacije upravo je Rakar naveden kao direktor društva, dok je Vuković naveden kao osoba koja sudjeluje u razvoju projekta.

Orca ulagala u obveznice Druge fundacije

Vuk Vuković je jedan od suvlasnika Druge fundacije, donedavno prokurist, a Orca fond je najveći financijer (imatelj obveznice) Druge fundacije iako je kao svoju strategiju ulaganja navodio ulaganja isključivo u SAD-u. No Rakar, čini se, nije stvarni vlasnik većinskog udjela Druge fundacije. Ključ je upravo u tvrtki MRAK usluge d.o.o. koja je formalno najveći vlasnik Druge fundacije, a direktor te tvrtke također je Marko Rakar. No u registrima se kao jedini član MRAK usluga navodi američka tvrtka Clayton Consultants LLC.

Vlasnik Claytona je stanoviti Haim Nagar. Doduše, ovdje se odmah valja ograditi i reći da to možda i nisu potpuni podaci jer se u Registru stvarnih vlasnika možda ne nalaze svi stvarni vlasnici budući da Zakon o trgovačkim društvima dozvoljava postojanje tajnog društva.

U svakom slučaju, nakon Vukovićeva uhićenja Marko Rakar objavio je da je pokrenuo postupak opoziva njegove prokure i brisanja iz sudskog registra. No važno je naglasiti da se to odnosi isključivo na Vukovićevu ovlast da zastupa Drugu fundaciju, a ne i na njegovo vlasništvo.

Vuk Vuković, prema Registru stvarnih vlasnika, i dalje drži 10 posto Druge fundacije SPV. Opoziv prokure sam po sebi ne znači i “brisanje” njegova vlasničkog udjela.

Druga fundacija osnovana je 2022. godine, a poslovni model temelji na financiranju sudskih postupaka protiv banaka, ponajprije u sporovima povezanima s kreditima u švicarskim francima. Tvrtka je, prema vlastitim navodima, pokrenula više tisuća sudskih postupaka protiv banaka. Poslovni model razvijen je, kako navode, kroz višegodišnje istraživanje financijskih, pravnih i ekonomskih aspekata, napredno matematičko-statističko modeliranje i detaljnu analizu sudske prakse.

Za financiranje tog poslovnog modela Druga fundacija je tijekom 2024. izdala korporativne obveznice. Ukupno je izdano 652.420 eura obveznica, s godišnjim prinosom od čak 12 posto i dospijećem 6. veljače 2029. godine. Tu ponovno dolazimo do Vuka Vukovića.

Njegov fond ORCA Bason Fund LP trenutačno, prema izjavi Marka Rakara objavljenoj nakon Vukovićeva uhićenja u SAD-u, drži 37,8 posto obveznica Druge fundacije. Dakle, Vuković je s Drugom fundacijom povezan na najmanje dvije razine. Osobno ima 10 posto vlasničkog udjela, dok njegov fond drži značajan dio obveznica kojima je financirano poslovanje tvrtke.

Kada je početkom 2024. izdana prva tranša obveznica od 400.000 eura, ORCA Bason imao je čak 61,7 posto te prve tranše, prema tadašnjim podacima SKDD-a.

Financijska konstrukcija

U svakom slučaju, tvrtka nema sredstava za otkup obveznica, s obzirom da je to SPV bez prihoda prije presuda i potencijalnih isplata nakon tih presuda, konstruiran isključivo za plaćanje troškova sudskih postupaka. Postavlja se legitimno pitanje tko će taj iznos nadoknaditi s obzirom na uništenu reputaciju kao posljedice uhićenja Vuka Vukovića, vlasnika i najvećeg financijera Druge Fundacije SPV te s obzirom na odluku Vrhovnog suda Rev-457/2025 koja je značajno smanjila očekivanja pojedinačnih iznosa isplata od strane banaka.

Podsjetimo, meritum odluke jest da potrošači s konvertiranim CHF kreditima nemaju pravo na isplatu glavnice i pripadajućih zateznih kamata na glavnicu, već mogu potraživati samo zatezne kamate do datuma konverzije, a spor oko sudskih troškova se također sve češće dosuđuje ne na račun banke nego pola-pola. U svakom slučaju, financijska konstrukcija koja se prikazivala kao čvrsta sada je ozbiljno narušena, a i isplate potrošačima su dovedene u pitanje.

Autor: Siniša Malus
01. listopad 2026. u 15:33
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close