Obnovljivi izvori energije u drugom su tromjesečju 2026. proizveli više od polovice električne energije u Europskoj uniji. Prema podacima Eurostata, njihov je udio u ukupnoj proizvodnji dosegnuo 54,1 posto, što je ipak neznatno manje nego u istom razdoblju lani, kada je iznosio 54,3 posto.

Razlike među državama članicama pritom su izrazite. Na vrhu je Latvija, u kojoj je čak 97,7 posto proizvedene električne energije dolazilo iz obnovljivih izvora. Slijedi Danska s udjelom od 94,3 posto, dok je Hrvatska na trećem mjestu s 92,2 posto. U Latviji najveći doprinos daju hidroenergija i sunce, u Danskoj dominira energija vjetra, dok se hrvatski rezultat ponajprije oslanja na hidroelektrane.

Među državama s najvećim udjelima obnovljive električne energije su i Austrija, Estonija, Portugal te Litva, čime se u vrhu europske ljestvice posebno ističu zemlje s velikim hidroenergetskim potencijalom, ali i one koje su snažno razvile vjetroelektrane i solarnu energiju.

Na razini cijele EU solarna je energija u drugom tromjesečju bila najvažniji obnovljivi izvor, s 41,6 posto ukupne obnovljive proizvodnje. Slijedili su vjetar s 27,7 posto i hidroenergija s 22,6 posto, dok su ostali obnovljivi izvori imali znatno manji udio.

Istodobno, podaci pokazuju da prijelaz prema obnovljivim izvorima nije jednako brz u svim dijelovima Unije. Dok je u Latviji njihov udio gotovo dosegnuo 100 posto, na začelju su Slovačka s 19,8 posto, Češka s 20,9 posto i Malta s 24,5 posto.

Eurostat pritom upozorava da se ovaj pokazatelj odnosi na udio obnovljivih izvora u neto proizvodnji električne energije te ga ne treba poistovjećivati s udjelom obnovljive energije u bruto konačnoj potrošnji, koji se računa prema drugačijoj metodologiji.