U Hrvatskoj se godišnje baci oko 120 kilograma hrane po stanovniku, tek nešto manje od prosjeka Europske unije koji iznosi oko 130 kilograma, rečeno je u utorak na konferenciji „Hrana bez otpada“.

Najnoviji podaci pokazuju da se u Hrvatskoj godišnje baci oko 480 tisuća tona hrane, rekao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek.

kupnja pokretnina

Država stavila automobile na prodaju: Cijene kreću od 130 eura, u ponudi Audi, BMW i Mercedes – imamo popis

Treću konferenciju „Hrana bez otpada“, ove godine pod nazivom „Održiva budućnost Hrvatske: klima se čuva i na tanjuru“, zajednički su organizirali Metro Hrvatska, Jutarnji list i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Cilj konferencije je predstaviti konkretna rješenja i modele za smanjenje otpada od hrane u Hrvatskoj, a razgovaralo se i o ulozi doniranja hrane i banaka hrane u smanjenju otpada i jačanju solidarnosti u zajednici.

Godišnje oko 480 tisuća tona otpada od hrane

Tušek je istaknuo da je o otpadu od hrane važno govoriti zbog zaštite okoliša, etičkih razloga, ali i održivije poljoprivredne proizvodnje.

„Najnoviji podaci iz prošle godine pokazuju da se u Hrvatskoj baca puno više hrane nego što smo to mislili prije. Najsvježiji podaci pokazuju da u Hrvatskoj bacamo oko 480 tisuća tona hrane, polovica toga u prehrambenim sustavima, u poslovnom segmentu, ostatak je u kućanstvima i u ugostiteljstvu“, rekao je Tušek.

Po stanovniku se u Hrvatskoj godišnje baci oko 120 kilograma hrane, dok je europski prosjek oko 130 kilograma. U nekim državama koje prednjače po količini bačene hrane ta brojka doseže između 200 i 300 kilograma godišnje po stanovniku.

Tušek smatra da treba razmotriti što mogu promijeniti pojedinci i kompanije te kako prilagoditi poslovne procese kako bi se bacalo manje hrane.

ključna stvar tek dolazi

Dva sata postala su 15 minuta. Zašto to još nije donijelo veću zaradu?

Koliko robe kupiti

Zašto kompanije više ne žele držati puna skladišta? Iza svega je veliki novac

Pozitivni pomaci ipak postoje. Prema njegovim riječima, otpad od hrane u prehrambenim sustavima posljednjih se godina smanjio za oko 30 posto.

Kućanstva kupuju više nego što im treba

Kada je riječ o kućanstvima, Tušek je upozorio da ubrzan način života često dovodi do kupnje većih količina hrane nego što su ljudima stvarno potrebne.

Zbog toga je, kaže, potrebno bolje planirati proizvodnju, preradu i distribuciju, ali i upravljanje hranom i drugim resursima u svakom pojedinom kućanstvu.

Predsjednik Uprave Metroa Hrvatska Tomislav Smolčec rekao je da je otpad od hrane jedna od gorućih tema suvremenog svijeta te da velik dio razvijenih zemalja traži način kako smanjiti velike količine hrane koje završavaju u otpadu.

„Nitko to ne može napraviti sam. To jedino možemo napraviti svi u lancu, počevši od dobavljača, proizvođača, trgovaca, veletrgovaca, ugostitelja i, na kraju krajeva, krajnjih potrošača“, rekao je Smolčec.

Važni su planiranje zaliha i doniranje

U trgovini je posebno važno precizno predviđanje zaliha jer velik dio hrane ima kratak rok uporabe.

Smolčec je istaknuo i važnost doniranja hrane. Metro surađuje s bankama hrane poput Caritasa i Crvenog križa kako bi hrana koja bi inače mogla ostati neiskorištena ipak pronašla svoju svrhu.

Ocijenio je i da je sustav doniranja hrane u Hrvatskoj posljednjih godina bolje uređen.

Glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić upozorio je da bacanje hrane nije samo pitanje svakodnevnih navika nego istodobno ekonomsko, socijalno i klimatsko pitanje.

„Iza svakog komada hrane koji završi u otpadu stoje voda, energija, zemlja, prijevoz, rad i novac koji su bili potrebni da bi ta hrana stigla do našeg stola“, rekao je Ogurlić.

Rješenje vidi u suradnji države, gradova, trgovaca, proizvođača, ugostitelja i potrošača.

Tijekom konferencije nagrađeni su i najbolji školski projekti na temu smanjenja otpada od hrane. Nagrade su dobili učenici osnovnih i srednjih škola Mertojak iz Splita, Sveta Ana iz Osijeka, Centar iz Rijeke, Poljoprivredne škole Požega, Medicinske škole Varaždin te zagrebačke privatne škole Linigra.