Na prvi pogled čini se da Indija i Kina zauzimaju gotovo identična stajališta o ratu u Ukrajini: održavaju bliske odnose s Kremljem, kupuju rusku naftu i odbijaju se pridružiti zapadnoj kampanji izolacije Rusije. No, zagrebe li se ispod površine, pojavljuje se temeljna razlika: dok Indija želi da rat završi, Kinu ne zabrinjava nastavak sukoba. Ta stajališta manje govore o tome što Kina i Indija misle o Rusiji, a znatno više o tome što misle jedna o drugoj.

’Bezgranično’ partnerstvo

Desetljećima je Rusija bila jedna od rijetkih velikih sila na koje je Indija mogla računati kao na protutežu Kini. Bilateralni odnosi služili su kao tampon-zona i zaštitni mehanizam koji je Indiji osiguravao geopolitički manevarski prostor, umjesto da se nađe u klinču s moćnijim susjedom. Međutim, taj sustav ne može funkcionirati ako je Rusija iznutra oslabljena i ovisna o Kini, a upravo je to ishod koji je donio rat u Ukrajini.

Nakon potpune invazije na Ukrajinu 2022. godine, Rusija se suočila s neviđenim zapadnim sankcijama koje su joj presjekle pristup zapadnoj robi i tržištima. Nakon što je Europa, nekoć njezino najveće energetsko tržište, uglavnom prestala kupovati rusku naftu i plin, Kina je preuzela ulogu glavnog kupca ruskih energenata, profitirajući pritom od sniženih cijena. Kina je također postala najveći trgovinski partner Rusije i sve važniji izvor strojeva, elektronike i industrijske robe koju Rusija više nije mogla kupovati od Zapada.

Ovaj ishod drastično odstupa od “bezgraničnog” partnerstva između jednakih strana, koje su kineski predsjednik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin pompozno najavljivali neposredno prije početka rata. Rusija sve više postaje mlađi partner Kine, što Xiju potpuno odgovara – i zato mu se nikamo ne žuri s prisiljavanjem Putina na pregovore s Ukrajinom. Iako Xi deklarativno podržava “političko rješenje”, izbjegava vršiti bilo kakav javni pritisak na Putina da traži mir.

Ta računica nije nimalo zagonetna. Rusija je sputana dugotrajnim ratom, a sputana Rusija ima manje alternativa – što znači veći utjecaj za Kinu. A, kao što pokazuju zapeli pregovori o plinovodu Snaga Sibira 2, Kina se ne ustručava koristiti tim utjecajem za promicanje vlastitih interesa.

Rusija silno želi izgraditi taj plinovod koji bi isporučivao prirodni plin s njezina poluotoka Jamala na Arktiku preko Mongolije do sjeverne Kine. Nakon što je izgubila europsko tržište plina, Rusiji je potreban novi dugoročni kanal za plasman svojih golemih rezervi plina. Međutim, Kini se nikamo ne žuri kao Kremlju. Pregovori se vuku godinama zbog neslaganja oko cijene, količine i uvjeta isporuke.

Nedavna izvješća otkrivaju da Kina traži cijenu plina od oko 50 dolara po tisući kubnih metara, što je znatno ispod 250 dolara koliko zahtijeva Kremlj te blizu ruske subvencionirane domaće cijene. Peking očito računa na to da će Moskva na kraju morati popustiti. Koje joj druge alternative preostaju?

Učinak se širi i izvan samog plina. Što se rat dulje bude otezao, to će Rusija više morati preorijentirati svoje gospodarstvo prema Kini, a Kina će imati sve više prilika za promicanje svojih ekonomskih i strateških interesa. Kina dobiva sirovine, zarobljeno tržište, tehnološku prednost i politički utjecaj. Rusija dobiva samo priliku da ublaži dio gospodarske štete nastale zbog prekida odnosa sa Zapadom, dok istodobno nastavlja ulagati svoje ograničene resurse u rat iscrpljivanja koji je sama pokrenula.

PUNA STIPENDIJA

Kako privući kupce, postaviti cijenu i razviti posao? 32 poduzetnika to mogu naučiti besplatno

Sigurna financijska budućnost

Štedjeti nije dovoljno – ključno je i gdje čuvamo vrijednost novca

Mogući scenariji

Ovo je, u određenom smislu, najgori mogući scenarij za Indiju: njezin partner Rusija, koji je nekoć bio strateški oslonac, ozbiljno je oslabljen, dok je njezin protivnik Kina ojačan i ohrabren. Što veći utjecaj Kina ima nad Kremljem, to je regionalni položaj Indije nepovoljniji.

Nije ni čudo što Indija stalno potiče Kremlj prema miru. Nedavno u Indiji, uoči ovogodišnjeg samita BRICS-a, premijer Narendra Modi poklonio je Putinu ruski prijevod Tirukkurala, 2000 godina starog indijskog traktata o poeziji i filozofiji, istaknuvši da knjiga govori “o suosjećanju i vodstvu”. Bio je to znakovit dar, posebice nakon Modijeva prošlomjesečnog apela na summitu Šangajske organizacije za suradnju da svijet prijeđe iz “beskrajnog rata” u “kraj rata”. Iako Modijevi pozivi na okončanje rata u Ukrajini često ističu humanitarni aspekt: “Svaki dan u kojem se rat nastavlja, čovječanstvo čini korak unatrag”, očuvanje regionalne ravnoteže snaga nesumnjivo je ključan čimbenik.

Za to je potrebna Rusija kao neovisan centar moći. Kini pak odgovara Rusija koja je dovoljno snažna da bude korisna, ali dovoljno slaba da ostane ovisna. Stoga ovo nije tek razilaženje u stavovima prema Moskvi, već izravna borba za budući poredak u Aziji – poredak s uravnoteženim odnosom snaga ili poredak pod potpunom dominacijom Pekinga.