Monopol ZET-a i Čistoće možda je najveći problem koji je štrajk radnika Zagrebačkog holdinga ogolio. Dovoljno je da zaposlenici nekoliko gradskih službi obustave rad pa da se u samo jednom danu vidi koliko je Zagreb ovisan o jednom poslodavcu i jednom sustavu.

Kolektivni ugovor za radnike ZET-a je istekao 31. ožujka, ali Holdingov 15. svibnja 2026., pregovori za ZET službeno su počeli 1. lipnja, a za Holding 1. srpnja. Predstavnici reprezentativnih sindikata i poslodavac pokušavali su dogovoriti novi. Pregovori nisu donijeli dogovor, kao ni naknadno pokrenuti postupak mirenja. Zahtjeva se, između ostalog, ostvarenje paket mjera koji uključuje povećanje osnovice plaće, indeksaciju, veću naknadu za prijevoz i korekciju koeficijenata složenosti radnih mjesta. Aktualni štrajk otvara pitanje održivosti modela u kojem su prijevoz i odvoz otpada gotovo potpuno izvan tržišne utakmice, smatra ekonomski stručnjak Damir Novotny.

Ugroza čitavog grada

“Model indeksiranja po inflaciji iz pogleda mikroekonomike poduzeća Zagrebačkog holdinga je doista neprihvatljiv. Pokazuje se kako inzistiranje na tome da komunalne usluge u Zagrebu nužno moraju obavljati radnici Zagrebačkog holdinga nije održivo. Holding se pokazao jednostavno neefikasnim u više smjerova, pa i u ovom smislu, da takva sindikalna akcija može ugroziti cijeli grad. Veliki gradovi poput Beča, Nürnberga i drugih dodjeljuju koncesije za pojedine autobusne linije privatnim koncesionarima, koji onda imaju svoju ekonomiku i svoj način upravljanja plaćama”, kazao je Novotny.

Osnovica plaće od 1. siječnja ove godine u obje tvrtke iznosi 592 eura bruto te se uvećava za koeficijent složenosti radnog mjesta. Prema podacima koje je Holding objavio, vozači u Čistoći u srpnju su prosječno dobili 1851 euro neto, radnici na Gradskim grobljima 1586 eura, vrtlari u Zrinjevcu 1574 eura, cestari u Zagrebačkim cestama 1545 eura, a komunalni radnici u Čistoći 1651 euro. Sindikati su za ZET tražili povećanje osnovice od 13 posto, dok su za Zagrebački holding ostali pri zahtjevu od 12 posto, a Grad Zagreb mora računati na dugoročni učinak takvog povećanja na gradske financije. Novotny pritom smatra da je posebno problematično vezivanje plaća uz inflaciju, odnosno automatsko indeksiranje plaća jer bi takav model mogao dodatno narušiti ekonomiku Zagrebačkog holdinga. Kao primjer navodi Italiju i nekadašnji sustav ‘scala mobile’, koji je plaće automatski vezao uz stopu inflacije.

“To je indeksiranje, automatizirano povećavanje plaća u odnosu na stopu inflacije i to je dovelo do potpunog kaosa u Italiji, ali i do hiperinflacije. Sustav je kasnije ukinut”, kazao je Novotny.

No, pitanje plaća samo je jedan dio problema. Mnogo je važnije, smatra Novotny, zašto građani Zagreba uopće nemaju mogućnost vidjeti koliko bi prijevoz ili odvoz otpada koštao kada bi za te usluge postojala stvarna konkurencija.

“Jedna strana tvrdi da su potplaćeni, druga strana tvrdi da su dovoljno plaćeni. Dakle, to jednostavno nije održiv model da se svime upravlja centralizirano i da te službe imaju svoje monopole. U kritičnim aspektima, kao što su prijevoz autobusima ili odvoz otpada, može se koncesionirati”, rekao je Novotny.

U jutarnjim satima u ponedjeljak prometovale su dvije od ukupno 15 tramvajskih linija. U takvim uvjetima potražnja za taksi prijevozom u metropoli je porasla čak 300 posto u odnosu na isti dan prošlog tjedna, potvrdili su Hini iz Bolta.

PUNA STIPENDIJA

Kako privući kupce, postaviti cijenu i razviti posao? 32 poduzetnika to mogu naučiti besplatno

Sigurna financijska budućnost

Štedjeti nije dovoljno – ključno je i gdje čuvamo vrijednost novca

Pregovori o plaćama mogli bi potrajati jer su stavovi sindikata i poslodavca, prema Novotnyjevoj procjeni, zasad prilično udaljeni.

“Jednom popustite i onda će se stalno pojavljivati ti zahtjevi. To iz pregovaračke pozicije Zagreba ja ne bih savjetovao”, izjavio je Novotny. Otvorilo se, nravno, i pitanje zakonitosti štrajka.

“Prema javno dostupnim informacijama, u predmetnom slučaju provedeni su kolektivni pregovori i postupak mirenja koji je okončan bez dogovora, nakon čega je štrajk najavljen za 28. rujna. To upućuje na to da su neke od ključnih zakonskih pretpostavki za štrajk ispunjene. Međutim, bez uvida u kompletnu dokumentaciju o postupku mirenja, najavi štrajka, zahtjevima sindikata i pravilima sindikata ne bih kategorički tvrdio da je štrajk zakonit ili nezakonit. Konačnu ocjenu zakonitosti, ako je poslodavac ospori, daje nadležni sud”, objasnio je odvjetnik Nino Ćosić. Štrajk ne znači da se mogu zaustaviti baš sve usluge. Zakon o radu predviđa tzv. nužne i proizvodno-održavajuće poslove koji se ne smiju prekidati ako bi njihov prekid mogao ugroziti život, zdravlje ili osobnu sigurnost stanovništva.

“Postoje poslovi koji su nužni i bitni za sigurnost i zdravlje građana te se moraju obavljati i za vrijeme štrajka. To je zakonski propisano. Arbitraža o tim poslovima još nije završena, a nije završena zbog odgovornosti sindikata koji cijelo vrijeme odugovlače. Unatoč tome, javni prijevoz u Zagrebu gotovo je u potpunosti obustavljen. To se zadnji put dogodilo prije 90 godina”, rekao je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.

Pritisak na financije

Za Zagreb je, međutim, problem širi od samog iznosa plaća. Ako javne usluge ostanu koncentrirane u jednom sustavu, svaki novi štrajk ponovno može otvoriti isto pitanje: koliko grad može funkcionirati kada njegovi ključni servisi ovise o jednom poslodavcu?

Koliko će jedan dan štrajka ZET-a i Čistoće stajati zagrebačko gospodarstvo teško je precizno izračunati, Novotny upozorava da će se poremećaj javnog prijevoza izravno preliti na radna mjesta i produktivnost, budući da velik dio zaposlenih do svojih radnih mjesta dolazi upravo javnim prijevozom.

“Trošak jednog dana štrajka je nemoguće izračunati. Ono što je sigurno jest da će štete biti velike, s obzirom na to da će gotovo sigurno zaposlenici kasniti na svoja radna mjesta ili uopće neće doći”, rekao je Novotny.

Koliko će štrajk trajati, zasad je također teško procijeniti. Prema Novotnyjevoj ocjeni, pregovaračke pozicije sindikata i poslodavca trenutačno su prilično udaljene, pa će za dogovor biti potrebno njihovo približavanje.

“U proceduri su jedna i druga strana zapravo otišle u suprotnim smjerovima. Približavanje je nužno, ali koliko će trebati vremena da se približe stavovi koji su prilično divergentni, vrlo je teško reći”, kazao je Novotny.

Novotny pritom smatra da sindikalni zahtjevi stvaraju značajan pritisak na financije Zagrebačkog holdinga, ali i na gradski proračun. Istodobno, ekonomist upozorava da bi veće plaće za velik broj zaposlenika imale dugoročan učinak na rashode Grada Zagreba.

“Gradonačelnik je u pravu kada kaže da takvo povećavanje plaća može značajno utjecati na gradske financije, jer se radi o velikom broju ljudi i tu on mora biti oprezan”, upozorio je Novotny.