U ukupnoj financijskoj imovini hrvatskih građana i dalje dominira štednja u bankama, u kojima su krajem lipnja držali čak 43 milijarde eura. No štedne navike posljednjih se godina mijenjaju, a sve više građana okreće se investicijskim fondovima, dobrovoljnoj mirovinskoj štednji i državnim vrijednosnim papirima.

troškovi života

Kolika bi trebala biti plaća za dostojanstven život u Hrvatskoj? Novi izračun prelazi 3.000 eura

Na promjene je u Dnevniku HTV-a upozorila Vanja Dominović, voditeljica Odjela za financijske institucije i osiguravajuća društva Hrvatske gospodarske komore (HGK), govoreći o tome okreću li se građani, uz tradicionalna ulaganja u nekretnine, i drugim mogućnostima.

„U ukupnoj financijskoj imovini hrvatskih građana i dalje dominira štednja u bankama, tako da su na kraju lipnja hrvatski građani u depozitima imali čak 43 milijarde eura. Međutim, ono što vidimo u posljednjih nekoliko godina jest da se znatno mijenjaju štedne navike naših građana, tako da sve veći broj građana ulaže u investicijske fondove“, rekla je Dominović.

Depoziti su pritom novac koji građani drže kod banaka, primjerice na štednim i drugim računima, dok investicijski fondovi novac većeg broja ulagača zajednički ulažu u različitu financijsku imovinu, poput dionica i obveznica.

Više od 500.000 građana istodobno štedi za mirovinu kroz dobrovoljne mirovinske fondove, a raste i interes za ulaganje u dionice i državne vrijednosne papire.

„Prošle godine imali smo tri vrlo uspješne inicijalne javne ponude u kojima su sudjelovali zaposlenici tih kompanija i ostali građani. I, naravno, u posljednje tri godine imali smo čak 23 izdanja državnih vrijednosnih papira u koje su građani uložili čak 20 milijardi eura“, navela je.

Inicijalna javna ponuda, odnosno IPO, znači prvu javnu ponudu dionica neke kompanije ulagačima, dok su državni vrijednosni papiri, poput trezorskih zapisa i obveznica, način na koji građani državi posuđuju novac uz unaprijed određene uvjete i prinos.

Zašto građani i dalje najviše novca drže u bankama?

Iako su prinosi na bankovne depozite niski u usporedbi s nekim drugim mogućnostima ulaganja, hrvatski građani najveći dio financijske štednje i dalje drže upravo u bankama. Dominović kaže da Hrvatska u tome nije iznimka jer su slični trendovi prisutni i u drugim članicama Europske unije.

Poduzetništvo

Zašto knjigovođa ne može pripremiti kreditni zahtjev umjesto vas? – Knjigovođa nije vaš CFO!

Od unutarnjeg i vanjskog uređenja do montažnih kuća i pametnih rješenja

Ambienta 2026: Mjesto na kojem počinje svaki dobar prostor

„Najviše štednje i dalje je u depozitima. Doduše, tu nismo ništa različiti od drugih zemalja članica Europske unije, slični su trendovi i tamo“, rekla je.

Jedan od razloga je sigurnost, ali i likvidnost, odnosno mogućnost da građani brzo i jednostavno dođu do svojeg novca kada im je potreban.

„Najmanji su prinosi, ali nekako građani tradicionalno u Hrvatskoj ulažu u banke. Njima odgovara, očito nam odgovara, visoka likvidnost i laka dostupnost sredstava te osiguranje depozita. Međutim, kao što sam rekla, ipak se mijenjaju štedne navike“, kazala je.

Financijska pismenost i dalje je izazov

Dominović smatra da je nedovoljna financijska pismenost jedan od razloga zbog kojih građani još nisu u većoj mjeri prisutni na tržištu kapitala, odnosno tržištu na kojem se trguje dionicama, obveznicama i drugim financijskim instrumentima.

„Možemo reći da još uvijek nismo zadovoljni razinom financijske pismenosti u Hrvatskoj. Građanima nedostaju određena znanja o tržištu kapitala, tako da mislim da ove aktivnosti koje poduzimamo mi u HGK-u i ostali sudionici u projektu, s ciljem podizanja financijskih znanja, polako pokazuju određene pozitivne pomake. I mi nastavljamo s time“, poručila je.

Ne stavljati sva jaja u istu košaru

Građani koji razmišljaju o ulaganju najprije bi trebali procijeniti vlastite financijske mogućnosti – koliko novca mogu izdvojiti, što žele postići, koliko dugo mogu držati novac uloženim te koliki su rizik spremni prihvatiti.

Dominović posebno ističe važnost diverzifikacije. Taj pojam znači raspoređivanje novca na različite vrste ulaganja kako sav kapital ne bi bio izložen istom riziku.

„Ono što je također vrlo važno jest da pri donošenju odluka vodimo računa o diverzifikaciji ulaganja, znači da ne stavimo sva sredstva u jednu vrstu financijske imovine. Tu vrlo često koristimo onu usporedbu da ne stavljamo sva jaja u istu košaru jer, ako ta košara padne, onda će se sva jaja razbiti u toj košari. Dakle, vrlo je važno voditi računa o diverzifikaciji ulaganja i, naravno, uvijek se dobro informirati prije donošenja svake financijske odluke“, poručila je Dominović.

Od iduće godine stiže hrvatski investicijski račun

Jedna od većih novosti trebao bi biti hrvatski investicijski račun, poseban račun namijenjen građanima za porezno povoljnije ulaganje u financijske instrumente. Prijedlog zakona trenutačno je u saborskoj proceduri, a početak primjene predviđen je od 1. siječnja 2027.

Takav račun nije klasični bankovni račun. Na njemu bi građani mogli držati i trgovati financijskim instrumentima, među kojima su dionice, obveznice, instrumenti tržišta novca te određene vrste investicijskih fondova, bez nastanka porezne obveze prema pravilima predviđenima zakonom.

„Ono što je najvažnije jest da svaki građanin može imati samo jedan investicijski račun i kumulativno na tom računu možemo imati 200.000 eura, a ako se ispune određeni zakonski uvjeti, možemo imati maksimalno 250.000 eura“, istaknula je Dominović.

Prema zakonskom prijedlogu, osnovni maksimalni kumulativni iznos uplata iznosio bi 200.000 eura po osobi, uz mogućnost dodatne uplate od 50.000 eura kao poticaja za dugotrajnije ulaganje. Račune bi otvarali ovlašteni posrednici koji ispunjavaju zakonske uvjete i nalaze se na popisu Hanfe.

Predloženo je i da građani ne plaćaju porez na prinose ostvarene unutar tog računa, a sredstva bi mogli povući kada žele bez oporezivanja. Zakon bi, ako bude donesen prema sadašnjem prijedlogu, trebao stupiti na snagu početkom iduće godine.