Prilagodba klimatskim promjenama postaje jedan od ključnih izazova hrvatske poljoprivrede, a stručnjaci upozoravaju da bez većih ulaganja u navodnjavanje, tehnologiju, prilagođene sorte i znanje posljedice neće osjećati samo proizvođači nego i potrošači kroz više i nestabilnije cijene hrane.

izdašne potpore

Poljoprivrednicima do 500.000 eura potpore, velikima i do dva milijuna: Objavljeni novi rokovi prijava

Dekan zagrebačkog Agronomskog fakulteta Aleksandar Mešić ističe da će sve češće i intenzivnije suše, toplinski valovi, promjene u rasporedu oborina i drugi ekstremni vremenski događaji imati značajne i dugoročne posljedice za proizvodnju hrane. Za poljoprivrednike to znači veću proizvodnu neizvjesnost, niže ili nestabilnije prinose i više troškove.

Suša pritom ne mora nužno značiti manju proizvodnju, ali u pravilu znači skuplju proizvodnju, upozorava Mešić.

Proizvođači se zato moraju prilagođavati ulaganjem u navodnjavanje, učinkovitiju tehnologiju, prilagođene sorte i hibride, zaštitu bilja te bolje upravljanje tlom i vodom. Sve to, međutim, povećava troškove, a dio dodatnih troškova prije ili kasnije dolazi i do potrošača.

„Zato klimatski poremećaji stvaraju pritisak na rast cijena hrane, a u određenim razdobljima mogu povećati rizik smanjene dostupnosti pojedinih vrsta hrane”, kaže Mešić.

Neće svi proizvođači biti jednako pogođeni. Prema njegovim riječima, neki će biti otporniji zahvaljujući znanju, tehnologiji, organizaciji proizvodnje te boljem upravljanju vodom i tlom.

Potpore usmjeriti na promjenu poljoprivrede

Mešić upozorava da hrvatska poljoprivreda u prosjeku nije dovoljno konkurentna ni bez dodatnog pritiska klimatskih promjena. Sustav potpora posljednjih je godina, smatra, u značajnoj mjeri služio za ublažavanje posljedica niske konkurentnosti i kriznih situacija, umjesto za sustavno uklanjanje uzroka strukturnih slabosti.

„Klimatske promjene upravo zato trebamo promatrati i kao priliku da promijenimo način na koji usmjeravamo javna sredstva”, ističe.

Poduzetništvo

Zašto knjigovođa ne može pripremiti kreditni zahtjev umjesto vas? – Knjigovođa nije vaš CFO!

Od unutarnjeg i vanjskog uređenja do montažnih kuća i pametnih rješenja

Ambienta 2026: Mjesto na kojem počinje svaki dobar prostor

Smatra da bi potpore trebalo u većoj mjeri usmjeravati prema znanju, tehnologiji, produktivnosti, prilagodbi klimatskim promjenama i ulaganjima koja povećavaju konkurentnost i otpornost poljoprivrede.

„Drugim riječima, ne možemo više od krize do krize trošiti novac na saniranje posljedica. Moramo sve veći dio tog novca preusmjeravati u promjenu same hrvatske poljoprivrede – kako bi ona bila produktivnija, konkurentnija i otpornija na klimatske promjene”, istaknuo je.

Ključnim smatra ulaganje u znanje, bez kojeg nema kvalitetne primjene novih tehnologija, učinkovitijeg korištenja vode i drugih resursa, bolje organizacije proizvodnje ni učinkovite prilagodbe klimatskim promjenama.

„Znanje je temelj na kojem se gradi tehnološki napredna, konkurentna i klimatski otpornija poljoprivreda”, kazao je.

Nije dovoljno samo povećavati broj navodnjavanih hektara

Kada je riječ o nedovoljnom navodnjavanju poljoprivrednih površina, Mešić smatra da treba razvijati sustave u kojima će se vodom upravljati racionalno i učinkovito.

„Konačni cilj nije samo imati više navodnjavanih hektara. Cilj je iz svake litre vode proizvesti što veću vrijednost, povećati otpornost proizvodnje i pridonijeti stabilnoj opskrbi domaćeg tržišta hranom po cijenama koje su prihvatljive domaćim potrošačima”, zaključio je Mešić.

Kuskunović: Ovisnost o uvozu dodatno povećava rizik

Poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović također smatra da klimatske promjene zahtijevaju dugoročna rješenja i ulaganja, a ne samo reakciju nakon što šteta već nastane.

„Iako svake godine u ljeto stručnjaci upozoravaju kako se poljoprivreda mora hitno prilagoditi klimatskim promjenama, to se i dalje ne čini dinamikom koja zahtjeva novi način proizvodnje – uvođenje novih sorti, novih tehnologija proizvodnje, primjenu novih sorti itd.”, kazao je.

Važnim smatra uključivanje struke u stvaranje novih rješenja i poljoprivrede prilagođene klimatskim promjenama. Navodnjavanje je, smatra, jedan od preduvjeta održive i konkurentne proizvodnje jer suša i smanjeni prinosi utječu i na cijene hrane.

Budući da je Hrvatska veliki uvoznik hrane, svaki pad proizvodnje na svjetskom tržištu smanjuje ponudu i povećava troškove, što se potom odražava na cijene na policama. Zato je, poručuje Kuskunović, potrebno povećavati domaću proizvodnju i smanjivati ovisnost o uvozu.

HGK traži najmanje 30 posto više za investicije

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Dragan Kovačević upozorava da će klimatske promjene i ubuduće biti jedan od glavnih razloga podbačaja prinosa, pada kvalitete plodova te dugoročnih šteta na trajnim nasadima i stočnom fondu.

Poljoprivredni proizvođači morat će, kaže, kontinuirano prilagođavati proizvodnju ekstremnim klimatskim uvjetima – od izbora otpornijih kultura i promjene termina sjetve i žetve do pametnog navodnjavanja, zaštite i odgovarajuće obrade tla.

Kovačević smatra da bi posljedice klimatskih promjena bile manje da je kroz strateške planove Zajedničke poljoprivredne politike kontinuirano više novca usmjeravano u investicije, povećavanje navodnjavanih površina i preciznu poljoprivredu.

Zato očekuje da se u novim izmjenama strateškog plana sredstva za investicije u poljoprivredi povećaju za najmanje 30 posto, uz istodobno smanjenje broja prihvatljivih korisnika i programa kako se novac ne bi previše raspršio.

Klimatske promjene globalni su problem koji u konačnici generira inflaciju hrane, ističe Kovačević. Zbog niske razine samodostatnosti Hrvatska će, prema njegovu mišljenju, teško moći amortizirati poremećaje na globalnom tržištu i rast cijena hrane.

„Uz povećanje sredstava za investicije, posebice u nove tehnologije i inovacije kao ključne alate za rješavanje problema klimatskih promjena i povećanje produktivnosti, potreban je i radikalan zaokret u vođenju poljoprivredne politike posebice u sustavu potpora. Potpore moraju biti fokusirane na tržišno orijentirane proizvođače i one koji to žele postati, jer apsurdno je da su nam se od ulaska u EU potpore povećale za gotovo tri puta dok se istovremeno fizički obujam poljoprivredne proizvodnje povećao za tek 0,65 posto“, istaknuo je.

Kovačević upozorava i na problem državnog poljoprivrednog zemljišta, navodeći da gotovo 150.000 hektara trenutno nije pravno regulirano, dok su ugrožene i proizvodno-tehnološke cjeline koje su pojedine tvrtke godinama stvarale.

O ovogodišnjoj velikoj suši sredinom kolovoza oglasila se i Hrvatska poljoprivredna komora, pozvavši na osnivanje snažnog domaćeg fonda za restrukturiranje, prilagodbu klimatskim promjenama i povećanje konkurentnosti domaće poljoprivrede.